Što nakon 2026.: Hoće li za Hrvatsku presušiti vodopad europskih milijarda eura

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i korištenje europskih fondova stvorili su gospodarski zamah bez presedana. Prema procjenama Europske komisije, kohezijska politika EU povećat će hrvatski BDP za čak 8 posto do 2030. godine u odnosu na scenarij bez tih sredstava, a Hrvatska je njezina članica s najvećim udjelom europskih transfera u ukupnim javnim izvorima financiranja. Usporedbe radi, stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da bi razvikani program Next Generation EU (NGEU) mogao povećati razinu BDP-a europodručja za oko 0,4 do 0,9 posto do 2026. godine te od 0,8 do 1,2 posto do 2031. godine, uz uvjet da se provedu sve planirane reforme. Sličan izračun za Hrvatsku pripremila je i Hrvatska narodna banka, koja smatra da bi učinak istog programa na Hrvatsku trebao biti dvostruko veći - 2,5 posto. Hrvatska se približava trenutku u kojem će se ovaj izvanredni izvor rasta postupno smanjivati. Pitanje koje visi u zraku glasi: “Što dolazi nakon 2026.?”.

Sve relevantne međunarodne i domaće institucije najavljuju malo niže, ali i dalje solidne stope rasta. Kuloarske političke priče govore da će premijer Andrej Plenković nastojati učvrstiti svoju vlast i osvojiti još jedan mandat prije nego što presuši vodopad europskih eura, odnosno da će ići na prijevremene izbore. Redovni parlamentarni izbori trebali bi biti 2028. godine. Njegov posebni savjetnik Zvonimir Savić spušta loptu na zemlju i navodi da se nakon 2026. neće dogoditi nikakav dramatičan pad priljeva sredstava. Dva su, kaže, razloga za to: jedan je što Hrvatska može koristiti već doznačena sredstva iz postojećeg proračunskog okvira do 2029. godine, a drugi što slijedi novi proračunski okvir u kojem će, prema planu, Hrvatska također dobro proći.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade zadužen je za koordinaciju poslova o NPOO-u, a njegova precizna evidencija kaže da su Hrvatskoj u ovom desetljeću iz sredstava Europskog proračuna dostupne više od 24 milijarde eura. Taj iznos obuhvaća i sredstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), za što Hrvatska ima na raspolaganju 10 milijardi eura, od čega su već oko 5,3 milijarde uplaćene u državni proračun. Do kraja ove godine Ministarstvo financija očekuje uplatu još oko jedne milijarde eura iz Europske komisije, a do kraja iduće godine i uplatu preostalih sredstava. Time bi Hrvatska potpuno iskoristila svih 10 milijardi eura iz NPOO-a, što se usmjerava u zdravstvo, školstvo, obnovu od potresa, energetsku učinkovitost, energetiku, plinovode, vodoopskrbu, turizam te istraživanje i razvoj, ističe Savić.

Nadalje, istodobno se provodi i Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., u okviru kojeg su nam iz proračuna EU dodijelili, odnosno alocirali, 14,46 milijardi eura iz fondova EU. Taj novac Hrvatska može koristiti do kraja 2029. godine, do kada se troškovi nastali u provedbi projekata smatraju prihvatljivima.

“S obzirom na zadovoljavajuću dinamiku u objavi poziva i ugovaranju sredstava te iskustvo u korištenju europskih fondova, za očekivati je da će sva sredstva biti iskorištena do krajnjeg roka”, ističe Savić.

Ipak, nisu svi tako optimistični. Ekonomiste zabrinjava efikasnost uloženih sredstava i rastuća javna potrošnja, koja će se, kad presahnu europski izvori, morati pokrivati iz vlastitih resursa. MMF je nedavno istaknuo da hrvatsko gospodarstvo snažno raste, ali temelji tog rasta nisu stabilni. Zemlja je trenutačno u situaciji pregrijanoga gospodarstva, djelomično potaknutog izdašnim EU sredstvima i ekspanzivnom fiskalnom politikom. “Poticajna fiskalna politika u razdoblju snažnoga gospodarskog rasta uzrokovala je povećanje fiskalnih manjkova i pojačala pritisak na domaću potražnju, pridonoseći povećanju inflacije i manjka na tekućem računu”, navodi MMF te poziva na ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i reforme koje bi uključile mirovinski sustav, sektor obrazovanja, zdravstva i javne uprave. “Za Hrvatsku je ključno da na vrijeme adresira neravnoteže, zaštiti makroekonomsku i financijsku stabilnost te poveća produktivnost. Postoji rizik dugotrajnog pregrijavanja ako se nastavi akomodativna fiskalna politika i rast plaća i kredita iznad očekivanja, što bi moglo usporiti dezinflaciju i narušiti konkurentnost”, upozorava MMF.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku, neovisno tijelo zaduženo za nadzor fiskalne politike, također upozorava da Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi nego je dopustila da se rashodi i proračunski manjak dinamično povećavaju usporedno s rastom gospodarstva. Takva politika, poručuju, pojačava ekonomske cikluse i smanjuje fiskalni prostor za razdoblja krize. Ulazak u proceduru prekomjernog deficita više nije apstraktan rizik nego realna mogućnost.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.