Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića bit će mu teško održati se u državi društvu, ocjenjuje švicarski list Neue Zürcher Zeitung. List podsjeća da se politička lojalnost u Srbiji tijekom posljednjih 14 godina velikim dijelom oslanjala na mrežu klijentelizma unutar državnih institucija, javnih poduzeća i medija, prenosi Deutsche Welle.
No razgradnja takvog sustava bit će dugotrajan proces. Kako navodi list, "korumpirani državni službenici često skrivaju imovinu kroz offshore kompanije ili preko povezanih osoba, a sudski postupci protiv njih mogu trajati godinama". Dodatni problem predstavlja činjenica da se mnogi ljudi iz prethodnog sustava i dalje nalaze u pravosuđu i sigurnosnim službama.
Prema pisanju švicarskog lista, važnu ulogu imat će i tvrtke koje su tijekom Vučićeve ere ostvarile značajan rast zahvaljujući poslovima s državom. Među njima se spominje i tvrtka Store Energy, aktivna u sektoru solarne energije, u kojoj vlasnički udio ima Nikola Petrović, kum bivšeg predsjednika Srbije.
O mogućnostima obračuna s korupcijom Neue Züricher Zeitung razgovarao je s Klaudijom Lastro, stručnjakinjom za zapadni Balkan sa Sveučilišta u Grazu. Ona upozorava da prevelika očekivanja mogu ugroziti uspjeh nove vlasti. Kao primjer navodi Crnu Goru, gdje je nakon promjene vlasti najavljivana temeljita reforma države. "To su bila obećanja koja nije bilo moguće ostvariti u kratkom roku, što je dovelo do frustracije birača“, ističe Lastro.
Slična očekivanja sada postoje i u Srbiji. tijekom kampanje obećavao je obnovu demokracije i pravne države, a upravo će rezultati na tom području biti među prvim mjerilima uspješnosti nove vlasti.
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija smatra da bi ključnu ulogu trebalo imati neovisno pravosuđe. "Samo za najhitnije predmete vjerojatno bi bilo potrebno deset puta više tužitelja nego što ih danas ima“, upozorava Nenadić.
List ističe da postoje i prvi znakovi mogućih promjena. Vrhovna javna tužiteljica Zagorka Dolovac najavila je formiranje posebne komisije koja bi trebala analizirati rad tužiteljstava.
Istraživačica Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Jelena Pejić Nikić smatra da bi taj potez mogao označiti početak promjena. "Vjerujem da je to prvi potez koji pokazuje da se možda konačno osjeća dovoljno osnaženom da radi svoj posao“, kaže ona.
Prema pisanju švicarskog lista, važnu ulogu u budućim antikorupcijskim istragama mogla bi imati i policija. Kao primjer navodi se nedavno uhićenje načelnika kriminalističke policije Marka Krička i njegova zamjenika Boška Sekulovića zbog sumnji u zlouporabu položaja.
Program Studentske liste zato predviđa osnivanje posebne istražne, odnosno „tužiteljske policije“ koja bi djelovala neovisno o političkim strukturama. U tom kontekstu Neue Zürcher Zeitung navodi da bi se pod povećalom istražnih tijela jednog dana mogao naći i sam Aleksandar Vučić.
Može li plenum upravljati državom?
Dok švicarski list naglasak stavlja na obračun s nasljeđem bivše vlasti, njemački Berliner Zeitung bavi se drugim pitanjem: može li model participativne demokracije koji je razvio studentski pokret funkcionirati na državnoj razini?
List podsjeća da je Studentska lista okupila profesore, liječnike, umjetnike, sportaše i druge javne osobe, dok sami studenti uglavnom nisu bili kandidati. U središtu političke filozofije pokreta nalazi se plenum, skupština na kojoj sudionici raspravljaju i odlučuju o pitanjima javnim glasovanjem. Taj model odigrao je ključnu ulogu tijekom studentskih prosvjeda.
No profesorica psihologije Ana Mirković, jedna od najpoznatijih osoba Studentske liste i moguća kandidatkinja za ministarsku dužnost, upozorava da se takav model ne može jednostavno preslikati na državu. „Država ne može i ne smije biti vođena anarhično“, kaže Mirković.
Prema njezinim riječima, država treba jasne linije odgovornosti, procedure i operativnu učinkovitost. Ono što bi studentski pokret želio prenijeti u institucije nije sam model plenuma, nego nova politička kultura utemeljena na transparentnosti, otvorenim raspravama i stalnim konzultacijama sa stručnjacima i građanima.
Berliner Zeitung pritom postavlja pitanje kakav će odnos postojati između plenuma i parlamenta. Nakon izbora zastupnici imaju pravni mandat i odgovornost prema biračima, što otvara mogućnost sukoba između odluka građanskih skupština i parlamentarnih predstavnika.
Radničko samoupravljanje
Mirković smatra da posljednja riječ mora pripasti izabranim zastupnicima. "Oni nose pravnu i političku odgovornost za djelovanje institucija i za to moraju odgovarati“, kaže ona. Istodobno smatra da bi plenumi i građanske skupštine trebali ostati „moralni kompas“ vlasti i trajni korektiv političkih odluka. Na pitanje što bi učinila kada bi se stav parlamenta razlikovao od odluke plenuma, Mirković odgovara da nikada ne bi djelovala protiv vlastitog integriteta.
Njemački list pritom povlači paralelu s jugoslavenskim modelom radničkog samoupravljanja. Podsjeća da je socijalistička Jugoslavija nakon raskida sa Staljinom razvila vlastiti politički i gospodarski model, koji je trebao predstavljati alternativu sovjetskom sustavu.
Početna ideja bila je uključiti građane u donošenje odluka preko radničkih vijeća. U praksi su se, međutim, pojavili problemi poput nejasnih nadležnosti, prevelike birokracije i zadržavanja stvarne moći u rukama političke elite.
Mirković smatra da je ideja radničkog samoupravljanja bila plemenita, ali da ju je ograničavao jednopartijski sustav. „Ne želimo ponavljati birokratske eksperimente prošlosti“, kaže ona. Umjesto toga Studentska lista zagovara model moderne participativne demokracije s jasno definiranim odgovornostima, mehanizmima kontrole vlasti, digitalnim alatima za sudjelovanje građana, lokalnim skupštinama i slobodnim medijima.
I sama Mirković upozorava da horizontalno organizirane skupine bez jasne strukture mogu dugoročno upasti u paralizu odlučivanja ili stvoriti neformalne centre moći koji ne odgovaraju javnosti. Zbog toga naglašava da hijerarhija ostaje nužna. „Hijerarhija je potrebna, ali hijerarhija zasnovana na stručnosti i funkcionalnoj odgovornosti, a ne na slijepoj poslušnosti i kultu ličnosti“, kaže ona.
Na kraju Berliner Zeitung zaključuje da će se tek sada vidjeti može li Studentska lista ponuditi nešto više od same pobjede nad Aleksandrom Vučićem. Ako uspije, pitanje neposrednijeg sudjelovanja građana u odlučivanju moglo bi postati tema i u drugim europskim državama.
