Lijek koji već desetljećima služi kao pomoć muškarcima s erektilnom disfunkcijom mogao bi dobiti posve novu ulogu u medicini. Izraelski znanstvenici ovih su dana otkrili biološki mehanizam zahvaljujući kojem sildenafil, aktivni sastojak Viagre, može otežati širenje stanica raka u druge organe. Ključ se, prema rezultatima njihova istraživanja, krije u kolesterolu bez kojeg metastatske stanice teško mogu napredovati. Posebno zanimljive rezultate pokazala je kombinacija sildenafila i statina, lijekova koje milijuni ljudi uzimaju za snižavanje kolesterola. Iako su dosadašnji nalazi ohrabrujući, stručnjaci upozoravaju da su prije primjene ove terapije kod oboljelih potrebna ciljana klinička ispitivanja. Kako piše The Times of Israel, znanstvenici s izraelskog Instituta za znanost Weizmann objavili su da sildenafil remeti opskrbu tumorskih stanica kolesterolom, ključnom tvari koja im je potrebna kako bi se odvojile od primarnog tumora, preživjele u organizmu i stvorile metastaze u udaljenim organima.
Istraživanje je vodio dr. Yarden Ariav u laboratoriju profesorice Ayelet Erez na Institutu Weizmann. U projektu su sudjelovali i znanstvenici iz laboratorija profesora Eytana Ruppina pri američkom Nacionalnom institutu za rak, stručnjaci inovacijskog odjela izraelskog zdravstvenog sustava Clalit Health Services te liječnici i istraživači bolnice Clalit-Beilinson. Rezultati istraživanja objavljeni su u srpnju u stručnom časopisu Cancer Research. Zaključci su izvedeni na temelju pokusa na miševima, kulturama tumorskih stanica dobivenih od oboljelih ljudi te zdravstvenih podataka koji su tijekom dvadesetak godina prikupljeni od približno pet milijuna članova sustava Clalit.
Analiza zdravstvenih podataka pokazala je da su najbolje stope preživljenja imali pacijenti koji su u šest mjeseci prije postavljanja dijagnoze uzimali i sildenafil i statine, jednu od najčešće propisivanih skupina lijekova za snižavanje razine kolesterola. Laboratorijski dio istraživanja ponajprije je bio usmjeren na trostruko negativni rak dojke, melanom i rak pluća. Međutim, podaci prikupljeni među pacijentima potvrdili su rezultate dobivene na mužjacima miševa i kada je riječ o raku pluća, debelog crijeva i prostate, izjavila je profesorica Erez za The Times of Israel. Naglasila je da je sljedeći korak provođenje istraživanja koje bi obuhvatilo i žene, budući da se lijek tradicionalno povezuje gotovo isključivo s muškim zdravljem.
''Posebnost ovog otkrića i ono što sada moramo učiniti jest provesti kliničko ispitivanje u kojem bi se Viagra davala ženama s trostruko negativnim rakom dojke'', poručila je Erez.
Ona je pojasnila kako je sildenafil prvotno razvijen kao lijek za bolesti srca i krvnih žila jer djeluje tako da širi krvne žile i poboljšava protok krvi. Tijekom kliničkih ispitivanja liječnici su uočili da može učinkovito pomoći i kod erektilne disfunkcije pa je 1998. godine odobren za primjenu po kojoj je danas ponajviše i poznat.
U novom istraživanju znanstvenici su lijek davali mužjacima i ženkama miševa te ga primjenjivali na ljudskim tumorskim stanicama. Uz pomoć staničnog snimanja visoke rezolucije mogli su u stvarnom vremenu pratiti promjene koje je lijek izazivao u unutrašnjosti stanica. Pritom se pokazalo se da sildenafil djeluje vrlo brzo. Gotovo odmah blokirao je enzim poznat kao fosfodiesteraza tipa 5, odnosno PDE5, što je dovelo do naglog povećanja koncentracije važnog kemijskog glasnika koji se naziva ciklički gvanozin-monofosfat ili cGMP.
Znanstvenici su zatim uočili da cGMP djeluje na protein zadužen za prijenos kolesterola unutar stanice. Taj je protein ostao zarobljen, zbog čega kolesterol više nije mogao stizati do dijelova tumorske stanice kojima je potreban za invaziju okolnog tkiva i širenje u druge organe. Kada su ostale bez dostupnog kolesterola, stanice raka izgubile su velik dio sposobnosti stvaranja metastaza. U pokusnim modelima zabilježen je znatno manji broj sekundarnih tumora.
''Otkrili smo novi biološki put i pokazali na koji se način on može iskoristiti'', kazala je Erez, koja radi i kao liječnica, viša je istraživačica te dekanica Medicinskog fakulteta Miriam i Aaron Gutwirth pri Institutu Weizmann.
Ipak, sljedeći dio pokusa pokazao je da se stanice raka mogu prilagoditi novim okolnostima. Nakon što im je sildenafil onemogućio korištenje kolesterola koji se prenosi unutar stanice, tumorske stanice aktivirale su mehanizam kojim su počele proizvoditi dodatne količine vlastitog kolesterola. Kako bi zaustavili i taj obrambeni odgovor, istraživači su primijenili statine. Riječ je o dobro poznatim lijekovima koji smanjuju stvaranje kolesterola, a prema podacima američkog Sveučilišta Johns Hopkins, diljem svijeta uzima ih više od 200 milijuna ljudi.
Kombinacija statina i sildenafila djelovala je na dva različita, ali povezana načina. Sildenafil je remetio prijenos kolesterola unutar tumorske stanice, dok su statini istodobno smanjivali njegovu proizvodnju. Zahvaljujući tome razina kolesterola ostala je niska, a sposobnost tumorskih stanica da se šire bila je znatno oslabljena.
Dr. Samah Hayek, viša epidemiologinja u sustavu Clalit Health Services i predavačica na Odjelu za epidemiologiju i preventivnu medicinu Sveučilišta u Tel Avivu, objasnila je da su joj se istraživači s Instituta Weizmann obratili kako bi laboratorijske rezultate usporedili sa stvarnim zdravstvenim podacima pacijenata. Zanimalo ih je što se događalo s oboljelima od raka koji su sildenafil i statine primali tijekom šest mjeseci prije nego što im je dijagnosticirana zloćudna bolest.
''Primijenili smo različite statističke i epidemiološke metode kako bismo rezultate prilagodili brojnim čimbenicima. Otkrili smo da su nalazi u skladu s onime što su istraživači s Weizmanna vidjeli u pokusima na miševima'', rekla je Hayek, dodavši da je upravo povezivanje različitih znanstvenih disciplina omogućilo odgovor na važno istraživačko pitanje. Laboratorijski rezultati tako nisu ostali ograničeni na stanične kulture i životinjske modele, nego su uspoređeni s dugogodišnjim podacima milijuna stvarnih pacijenata.
Prema riječima dr. Ida Wolfa, predstojnika Onkološkog odjela Medicinskog centra u Tel Avivu i čelnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Tel Avivu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ali ga je detaljno proučio, ono skreće pozornost na zanimljiv, ali dosad nedovoljno proučen dio biologije raka. Ovaj stručnjak pojašnjava da metastatske tumorske stanice u velikoj mjeri ovise o kolesterolu, a ometanje njegova prijenosa unutar stanice predstavlja dosad uglavnom neprepoznatu slabu točku koja bi se mogla iskoristiti u liječenju.
Važnim smatra i to što su istraživači laboratorijske nalaze poduprli zdravstvenim podacima prikupljenima na razini velike populacije. Rezultati, prema njegovim riječima, pokazuju mogućnost relativno brze prenamjene lijekova koji su već dugo dostupni, dobro poznati liječnicima i naširoko korišteni, poput sildenafila i statina. Takva prenamjena postojećih lijekova posebno je zanimljiva jer su njihove nuspojave, doziranje i sigurnosni profili već godinama detaljno istraživani. To ipak ne znači da ih oboljeli od raka smiju početi uzimati samoinicijativno, budući da tek treba utvrditi kod kojih bi vrsta tumora, u kojim dozama i u kojim fazama bolesti mogli biti korisni.
''To je onaj dio translacijske znanosti koji vodi od laboratorija i pokusa na miševima prema istraživanjima na ljudima. Znanstvene spoznaje nastojimo pretvoriti u nešto što se može primijeniti i ponuditi pacijentima'', kazala je Hayek.
Profesorica Erez smatra da istraživanje šalje i širu poruku o pristupu liječenju raka. Znanstvenici se, istaknula je, ne bi trebali baviti samo mutacijama tumora i njegovim neposrednim mikrookruženjem. ''U jednadžbu moramo uključiti i samog pacijenta: ono što jede, njegovu tjelesnu aktivnost i lijekove koje uzima. Važno je, naime, promatrati čovjeka kao cjelovit organizam'', zaključila je.
