Sinj nije Balkan. Hrvatska nije Balkan. Mi smo dio srednje Europe. Ali prije svega dio kršćanske Europe, napisao je gradonačelnik Sinja Miro Bulj u podužoj facebook objavi nakon što je osobno zabranio i otjerao romske trubače sa sinjskih ulica na Badnjak.
No gdje, zapravo, jest Balkan, barem u geografskom smislu?
- Balkanski poluotok (Balkan), najistočniji od triju južnih europskih poluotoka; leži između Crnoga, Mramornoga, Egejskoga, Jonskoga i Jadranskog mora. U sjevernom dijelu širok oko 1260 km, dug (sjever–jug) oko 950 km. Kako Balkanski poluotok nema jedinstvene i određene planinske pregrade koja bi ga dijelila od europskih trupa, a nije ni etnička ni prirodna cjelina, dosad se nije mogla točno odrediti njegova sjeverna granica. Naime, u sjevernom dijelu to je područje nizinom Save i Dunava široko otvoreno prema europskom kopnu, pa i nema obilježja poluotoka. Obično se prihvaćaju za sjevernu granicu rijeke Dunav–Sava–Kupa i dalje do Riječkog zaljeva. Ta se granica podudara s rijekama koje teku pretežno od zapada prema istoku, a u prošlosti su tvorile kulturnu i političku među. Tako određenom granicom Balkanski poluotok obuhvaća dio Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu, veći dio Srbije, Kosovo, Crnu Goru, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Grčku, Albaniju, mali dio Rumunjske (Dobrudža) i europski dio Turske. Na zapadu povlače neki granicu Savom, Krkom, preko Postojnskih vrata na dolinu Vipave i Sočom na Tršćanski zaljev - stoji u Hrvatskoj enciklopediji.
Geopolitička definicija također nije 'uklesana u kamenu'.
- Balkan (tur. balkan: šumovite planine), geopolitički naziv koji se od XIX. stoljeća primjenjuje za Balkanski poluotok. Prvotno se taj naziv upotrebljavao za područje koje je nakon 1699. izravno ili neizravno bilo pod kontrolom Osmanskog Carstva. Danas se taj naziv, osobito u političko-povijesnom smislu, često uzima za označivanje područja modernih država Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Makedonije, Rumunjske i Srbije, te europske dijela današnje Turske. Postoji i mišljenje, osobito u angloameričkoj literaturi, kako Slovenija i Hrvatska također ulaze u sastav Balkana - tumačenje je Hrvatske enciklopedije.
- Naziv Balkanski poluotok prvi je u stručnoj literaturi upotrijebio njemački geograf August Zeune (1809), koji je želio da i jugoistočni prostor europskog kopna, analogno Pirenejskomu i Apeninskomu poluotoku, dobije ime po glavnom gorju koje se njime prostire. Pod tim nazivom razumijevao je zemlje južno od Stare planine (turski Balkan) odnosno Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Grčku. Naziv Balkan preuzeo je od austrijskoga geologa Amija Bouéa, koji je tako nazvao Staru planinu u Bugarskoj, iako se naziv Balkan ne proteže na cijelu Staru planinu - piše u enciklopediji.
Slovenski filozof Slavoj Žižek u svojim je duhovitim tumačenjima iscrtao gdje počinje a gdje završava Balkan, ovisno o tome koga se pita. U videu koji je snimio prije 20 godina na mostu usred Ljubljane objasnio je zašto stoji na granici Balkana.
Detaljnije obrazloženje dao je u još jednom urnebesnom videu prije četiri godine. Balkan je, prema njemu, prije svega stanje uma.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Lako je tako,sve dok Žižek voli trubače,sve ispod Ljubljane je Balkan.