Broj osoba u zatvorima raste. U 2024. su u njima boravile 16.803 osoba, 2370 više nego 2023., a još se više povećava udio onih koji su u istražnom zatvoru, kaže odvjetnica Gordana Grbeša. "Bilo bi dobro za početak pojasniti što je istražni zatvor. Riječ je o lišavanju slobode prije presude, mjeri osiguranja koja treba biti iznimna, krajnja, supsidijarna i razmjerna"
Postaje li istražni zatvor mjesto u koje je sve lakše ući, a sve teže iz njega izaći, i zbog čega je to tako? To je pitanje koje se sve češće nameće, osobito s obzirom na sve što se događa u Hrvatskoj i na odluke koje se donose. Pitanje koje mnogi s pravom postavljaju jest je li istražni zatvor postao, na neki način, i oružje neprimjerene osvete i lažnog prijavljivanja.
"S obzirom na to da se odluke o istražnom zatvoru donose češće i brže, a žalbe na rješenja gotovo nikad ne usvajaju, ima pojedinaca koji su pronašli efikasan način da se nekome osvete, napakoste ili stvore probleme koji će ga ometati u drugim postupcima", upozorava Gordana Grbeša i napominje: "Lažno prijavljivanje se na početku najviše vezalo uz prijave za zlostavljanje u obitelji, kao jedna od poluga pritiska, nerijetko zbog imovinskih razloga. Sad se proširuje i na druge oblike neprimjerenog ponašanja, nerijetko i na kaznena djela prijetnje. Iskorištava se jedna od najvažnijih tema - društveni problem zlostavljanja, koji se mora rješavati posebno brižno i bez kompromisa pa su onda javnost i pravosuđe na njega posebno osjetljivi. Isto tako, treba se boriti s drugim oblicima neprimjerenog ponašanja, a prijetiti nekome je nedopustivo. No i kaznene prijave moraju biti istinite. Lažno prijavljivanje je kazneno djelo kojemu bi se, po našemu mišljenju, trebala posvetiti veća pozornost jer nam se čini da i zloupotreba ima sve više".
Zanimljivo je i to da odvjetnica Grbeša radi priručnik za Remetinec. S obzirom na promet koji se ondje odvija, ovakva inicijativa ima smisla. Zanimalo nas je da nam otkrije nešto više o tome, ali i da javnost sazna što točno čeka nekoga tko završi u Remetincu. "Zatvori i pritvori nisu lijepa mjesta. Godinama se spremam napisati priručnik, ali uvijek ima nekog 'gorućeg' posla i klijenata koji nešto hitno trebaju. Započela sam, ali nikako da dovršim iako mislim da je zaista potreban. Ljudi koji se nađu u takvoj situaciji, neovisno od toga jesu li zaista krivi ili ne, su 'izgubljeni'. Osjećaju strah, sram i šok. Situacija je stresna, pogotovo prvi put trebaju pomoć, pravne i ljudske savjete. Morali bi imati i znati osnovne informacije o svojim pravima u zatvoru o poduzimanju radnji, osnovna pravila ponašanja, komunikaciji s odvjetnikom... To je neophodno radi 'preživljavanja', od početka pa sve do konačnog ishoda postupka. Od toga kako se postaviti u obrani do toga kako se postaviti kod izlaska na slobodu i vratiti u život. Treba im obično i psihološka pomoć, koju uglavnom dobivaju od svojih branitelja, izabranih ili onih po službenoj dužnosti. Prihvaćanje savjeta drugih 'iskusnih' zatvorenika često može dovesti do lošeg ishoda za cjelokupni postupak, pa tako i za njih same. Zatvor i gubitak slobode nisu kraj života. Bitno ga je preživjeti i ne izgubiti sebe, a ako si kriv vratiti se drugačiji. Ako si nevin, znati se boriti. Najvažnije je ne izgubiti vjeru, u bilo kojem obliku, pravdu, smisao, boga. Zbog toga bih voljela napisati ovaj priručnik, a i radi mladih kolega, odvjetnika koji se tek počinju baviti ovim poslom i njihovih stranaka", zaključuje odvjetnica Gordana Grbeša.
Zato je mnogima ipak bolje da nikad ne dođu u situaciju u kojoj im ovaj vodič zatreba, premda je, u svakom slučaju, riječ o korisnoj stvari. Sve o određivanju istražnog zatvora i probleme koje lišavanje slobode izaziva kod ljuid koji bez optužnice u zuatvorima provode mjesece pa i godine pročitajte OVDJE.
