Top News
2957 prikaza

Ako Srbi prijeđu granicu dočekat će ih i vojska SAD-a

1/6
LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL
U opsežnom intervjuu, prvom za hrvatske medije, predsjednica Kosova, Vjosa Osmani-Sadriu (38), govori o Velikoj Srbiji i Velikoj Albaniji, ženama na Kosovu i stanju u regiji

Tjedan dana nakon što su se 18. lipnja u Beču sastali premijeri država zapadnog Balkana, u višednevni posjet stigla je Vjosa Osmani-Sadriu, predsjednica Republike Kosovo. Još u tinejdžerskim danima slovila je za mladu zvijezdu turbulentne kosovske politike, da bi kasnije velika očekivanja potvrdila kao briljantna studentica. Postala je doktorica znanosti na Sveučilištu u Pittsburghu u SAD-u, a karijeru je nastavila kao profesorica prava u Prištini. Slovi za buntovnicu koja se odbija prilagoditi stranačkim strukturama u kojima dominiraju muškarci s kompromitirajućim pravilima igre. 38-godišnja Osmani je udana za kosovskog diplomata Prindona Sadriua, s kojim ima dvije kćeri.        

Express: Od travnja 2021. godine ušli ste u povijest kao druga žena predsjednica u povijesti Kosova. Koliko vam je bilo izazovno kao ženi na tom putu s obzirom na to da ste jako mladi ušli u politiku?
Političku karijeru sam započela jako mlada. U to vrijeme je politički angažman dolazio sasvim prirodno. Jednostavno moraš biti angažiran! To podrazumijeva davanje najboljeg i unatoč poteškoćama koje su na putu uvijek treba gledati koji je to viši cilj koji te doveo u politiku. U mom političkom angažmanu postoji dio koji sam oduvijek držala najsvetijim. To je poveznica s ljudima koje predstavljam. Za mene politika nikad nije bila samo hrpa obećanja koja zaboraviš po završetku izbora. Zapravo suprotno tome. U momentu kad nešto obećaš, kad se angažiraš i osobno razgovaraš s ljudima, znači da si se predao tom kontinuiranom političkom djelovanju. Ljudi na Kosovu to prepoznaju i cijene. Pri tome ne mislim samo po pitanju sebe, nego i drugih pojedinaca koji su trenutačno angažirani u kosovskoj politici. 

 | Author: Gospođa Osmani-Sadriu i novinarka Expressa Weiss u Beču

Express: S obzirom na veliku stopu nezaposlenosti na Kosovu, posebno žena, na koji način možemo pričati o emancipiranom društvu? Konačni rezultati parlamentarnih izbora održanih 14. veljače pokazuju da su od 120 izabranih novih zastupnika 44 žene. To označava najveći broj žena ikad izabranih za kosovski Parlament. Možemo li reći da Kosovo skida veo patrijarhata postavljenog od strane muškaraca na vodećim pozicijama? Na koji način žene na Kosovu danas gledaju na politiku?
Naše društvo na Kosovu pokazalo je veliku emancipaciju po pitanju ravnopravnosti spolova. Dokaz tome su i izbori, ne samo zato što sam dobila najveći broj glasova u povijesti Kosova, nego i zato što je mnogo parlamentarnih zastupnica izabrano direktno bez uvjeta za ispunjenje rodne kvote. Te žene su mogle osigurati direktan ulazak u parlament putem glasova koje su osvojile. Bez obzira na uspješne rezultate zadnjih izbora, ne trebamo postati pasivni i reći da je za žene u politici sve savršeno. Trebamo koristiti te pozicije i njihove mogućnosti da se suočimo sa svakodnevnim problemima žena u našoj zemlji. Posebno ekonomskim osnaživanjem. Kad su žene ekonomski neovisne, mogu se uspješno suočavati s jako puno drugih problema, kao što su nejednakosti koje postoje i u mnogim drugim zemljama, ne samo na Kosovu. To znači uključivanje žena na tržište rada, ne samo davanje moralnog ohrabrenja. Kad žene misle o tome za koga će glasati, uzimaju u obzir: Tko nudi kvalitetnije obrazovanje za djecu? Tko nudi bolju zdravstvenu njegu za starije osobe koje imaju unutar obitelji? Tko nudi bolju perspektivu za njihovu unučad? Tamo ide njihov glas, a ne u inicijale. Ide u mogućnosti za ljude i zato se dešavaju promjene kojima iznimno pridonosi i naša dijaspora. 

 | Author: LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL

Express: Prije nešto više od mjesec dana nazočili ste summitu Brdo-Brijuni, sastanku lidera iz regije. Cilj sastanka je zbližiti lidere i pokazati EU da zemlje zapadnog Balkana vidi kao cjelinu. Tad ste se prvi put sastali i s predsjednikom Vučićem. Predsjednik Zoran Milanović je rekao kako je bilo i povišenih tonova, a vaša agenda je nazvana ‘nešto ambicioznijom’. Što se zaista tamo događalo? Razlikuje li se po nečemu vaše viđenje od prisutnih muških kolega?
Prije svega bih se zahvalila predsjednicima i cijenim to što su nas predsjednik Borut Pahor i predsjednik Zoran Milanović okupili skupa na summitu Brdo-Brijuni. Bila je to prilika za svakoga od nas da izrazimo svoja mišljenja. Po tom pitanju nisam mogla naći različitosti s predsjednikom Milanovićem ili Pahorom. Također, s predsjednikom Pendarovskim ili Metaom i s nekim drugim predstavnicima. No kao što je za očekivati, razilazila sam se u mišljenju s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predstavnikom Miloradom Dodikom. Prezentacija koju sam tamo održala ticala se budućnosti i kako se trebamo pomicati naprijed. Prezentacija je javna, svatko je može pogledati i vidjeti što sam tad rekla. Naglasila sam kako moramo krenuti naprijed, otvoriti novo poglavlje, ali najprije moramo zatvoriti ono koje je iza nas kako bismo išli dalje. Bez toga bi bilo očito da ni u budućnosti nema pravde za žrtve Miloševićeva režima. Ja sam jako oprezna s tim da ne generaliziram tko je počinio zločin i jasno to komuniciram. Međutim, ne izgleda mi kao da Srbija žali za tim dijelom prošlosti koju je stvorio Slobodan Milošević. Oni nastavljaju slaviti njegov način razmišljanja i djela. To znači da su na vlasti istomišljenici, samo koriste drugačije strategije. U unutarnjem vodstvu nastavljaju ovisiti o tome. No izvana, prilikom sastanaka i ispred medija, pričaju o miru. Povijest nam pokazuje da nema održivog mira bez pravde. Iz tog razloga sam zatražila pravdu za sve civilne žrtve Miloševićeva režima. Nazvala sam sukob bacanjem sjena na rasvjetljavanje sudbina nestalih ljudi. Za mene to nije politički, nego humanitarni problem. Čak i ako to nije naša dužnost kao političara, to je naša dužnost kao ljudskih bića, naša je moralna dužnost da donesemo pravdu na vidjelo, pravdu za žrtve. To je također srpska politička i moralna obveza, da ispred pravde odgovaraju za sve počinjene zločine na Kosovu, u Bosni i Hrvatskoj. Najbitnije je da nam kažu gdje su nestale osobe, kako na Kosovu, tako i u Hrvatskoj. Podjednaki je broj nestalih osoba, više od njih 1600, i te obitelji žele znati gdje su njihovi voljeni. Rane su jako duboke. Ne možemo se pretvarati da se ništa nije dogodilo. Ja neću zatvoriti oči i pretvarati se da toga nije bilo. Iz tog razloga kad pričamo, nastavit ćemo tražiti pravdu bez obzira na to koliko to Srbija odbijala. Vjerujem da bi cijela regija trebala pokazati razumijevanje i dati nam podršku. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji koje su vodili pojedini Srbi iz Miloševićeva režima u to vrijeme nisu samo dotaknuli Kosovo, nego i sve zemlje okolo. Zato trebamo ujediniti glasove i progovoriti o tome skupa, ako želimo čuti za sudbine nestalih osoba i pravdu za žrtve. Bez obzira na to kakva je reakcija, ja ću nastaviti raditi svoj posao. Moj posao je predstavljati ljude u Republici Kosovo. Moj zadatak je tražiti pravdu i govoriti istinu. Ne smetaju me reakcije pojedinaca jer činim ono što bi trebala činiti, predstavljam ljude moje zemlje. I ne samo to, čvrsto vjerujem da kada govorim istinu i tražim pravdu također zastupam najbolje interese čitave regije, a ne samo Kosova. 

 | Author: LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL

Express: Međunarodna zajednica je zahtjevala međusobno priznavanje između Srbije i Kosova. Navodi se da je uspostava dijaloga ključna za priznavanje neovisnosti Kosova od strane Srbije. U kojem stadiju su pregovori po tom pitanju? Kako su prošao nedavni susret između premijera Albina Kurtija i predsjednika Vučićana tu temu? 
Kada smo kod dijaloga Srbije i Kosova, kao što znate, na tu temu je održan jedan sastanak sada u lipnju, a drugi je na rasporedu 25. srpnja. Naš premijer Kurti je predstavljao stavove Kosova kada dolazi do regionalne kooperacije. Postizanje održivog mira kroz pravdu također se povezuje uz probleme prava manjina i osvjetljavanje sudbina osoba koje su nestale. To su bile teme početnog, uvodnog sastanka. Vidjet ćemo kako će se stvari odviti 25. srpnja. Mislim da je još prerano suditi o procesu i iznositi jasan i finalan zaključak. No, mi smo jako jasni po pitanju naših očekivanja i ona su identična onima koja se ističu u pismu predsjednika Joe Bidena koje je poslao. U njemu se jasno definira da bi ovaj proces trebao biti usmjeren na međusobno priznanje između Kosova i Srbije. I to je upravo ono što očekujemo. U suprotnom bi sav trud bio samo prilika da Srbija napreduje i odgodi procese našeg priznanja, a to vrijeme bi bilo nepovratno.

Express: Srbija se naoružavala proteklih godina. U slučaju da ne dođe do skorog sporazuma, a nastave se ‘’povišeni tonovi’’ - imate li strah od izbijanja oružanih sukoba?
Očito je da srpska vojska vidi Rusiju kao svog glavnog saveznika po pitanju vojnih suradnji, ali i politike te ekonomije. To otvoreno i pokazuju. Dok su zemlje regije poput nas ili Hrvatske provele “Defender Europe 21” vježbu skupa s NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama, Srbija je u isto vrijeme organizirala vojne vježbe s Rusijom. To je bila jedina zemlja u regiji koja nije bila prisutna u ‘’Defender Europe’’ pod vodstvom američke vojske. U posljednje vrijeme možemo vidjeti kako organiziraju vojne vježbe s Rusijom i Bjelorusijom što pokazuje njihovu orijentaciju. Nisam sigurna što imaju na umu po pitanju retorike koju koriste, ali jednu stvar znam jako dobro: ako pređu granice s Kosovom susrest će se s vojnicima Sjedinjenih Američkih Država i drugih NATO članica. Mi nismo sami i Srbija to dobro zna! To su probali napraviti jednom 1999. godine. Ne mislim da će htjeti probati ponovno!

 | Author: LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL

Express:  Pričamo o geopolitičkom kontekstu. San Srbije je bilo širenje teritorijalnih granica na zemlje regije i stvaranjeVelike Srbije. Uzmemo li u obzir da je većina, više od 90 posto stanovništva Kosova Albansko, možemo li pretpostaviti da je s druge strane moguć cilj stvaranja Velike Albanije?
Srbija je povijesno imala san o Velikoj Srbiji i to je uzrokovalo puno ratova u bivšoj Jugoslaviji. Zapravo je taj san bio razlog koji je odveo do raspada Jugoslavije. S druge strane Kosovo nikada nije okupiralo ničiji teritorij, niti je pokazalo namjeru da okupira teritorij neke druge zemlje. Naša konstitucija je jasna. Kosovski teritorijalni integritet je neupitan, a u isto vrijeme smo uvjereni u suradnju s Albanijom. To nam je jako prirodno, pripadamo jednoj Albanskoj naciji koja je živjela u dvije odvojene neovisne države. Svakako u njima vidimo saveznike po pitanju članstva u sklopu Europske unije. Nakon što se pridružimo EU granice više neće bit važne. Neizostavno je spomenuti da u ovim trenutcima s Albanijom pregovaramo o tome kako možemo povećati trgovinsku, kulturnu i edukacijsku suradnju. Puno toga može biti učinjeno. Trenutno za to priliku tražimo unutar albanskih institucija i sigurni smo kako će sporazum o suradnji biti postignut. Obje zemlje su svjesne kako se micanjem svih zapreka suradnja može širiti i povećavati. Pogotovo u području turizma. Uzajamno razmijemo da je budućnost Kosova i Albanije kao i čitave regije unutar Europske Unije.

Express: I sami ste rekli da je nakon rata bilo potrebno izgraditi zemlju ponovno iz temelja. Trenutno je više od 60 posto mladih ljudi tamo nezaposleno. Kada gledate u budućnost Kosova, kakva je ona? Kakva je vaša vizija Kosova?
Vidim jako svijetu budućnost koja čeka Kosovo. Ne mogu si pomoći, a da ne mislim tako kada sretnem brilijantne mlade umova Kosova u mnogim područjima zanimanja. Posebno područja informacijske tehnologije (IT). Kosovari u tome napreduju i šire svoje usluge na internacionalnom nivou jer su visoke kvalitete. Kosovo ima najmlađu populaciju u Europi i samim time veliki potencijal. Želimo biti uspješni u puno područja i zato su moji posjeti u druge zamlje fokusirani na  bilateralne sporazume. Cilj nam je da se pomaknemo od politike i diplomacije prema uspješnimekonomskim i trgovinskim suradnjama i investicijama. To nam je od velike važnosti, a u interesu je Kosova i zemalja koje bi uložile. 

 | Author: LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL LAURA HASANI/REUTERS/PIXSELL

Express: Kada smo kod ulaganja, možete li navesti grane koje su u vašem fokusu i koje bi mogle pobuditi interes inozemnih investitora? Možemo li Prištinu vidjeti kao Tel Aviv? 
Kosovo sada, u skladu sa zakonima ima mladu generaciju ljudi koji su educirani i govore strane jezike. Također Kosovo je jako dobro mjesto za ulaganje. Naša unutarnjia politika je prije svega usmjerena na ulaganje u ljudski kapital. To je predznak za svijetlu budućnost. Vođeni smo uspješnim primjerima iz cijelog svijeta. Kao što ste spomenuli, Tel Aviv je to po pitanju tehnologije, Estonija u području digitalizacije ili Austrija kada smo kod zelene agende, Njemačka je u nekim drugim područjima... Ima jako puno zemalja na koje se želimo ugledati po pitanju razvoja i tehnologije. Jučer je član EU parlamneta Lukas Mandl rekao da se Kosovo može pretvoriti Silikonsku dolinu Zapadnog Balkana. Vjerujem da i može uz potencijal koji imaju mladi ljudi u tom području. 

Express:  Jedan od vaših prvih službenih posjeta bio je onaj Turskoj gdje ste se susreli sa turskim predsjednikom Recep Tayyip Erdoganom. Za razliku od Ursula von der Leyen, Vi ste za vrijeme vašeg posjeta dobili stolicu uz njega. Koji je bio povod vašeg susreta? Kakvi su odnosi Kosova i Turske?
Turska je podržavala Kosovo kroz povijest. Diplomatski po pitanju priznanja i po pitanju članstva u internacionalnim organizacijama, također i ekonomski. To je jedna od prvih zemalja koja nam je pomogla tijekom pandemije i očito je da njegujemo taj kontakt. Želimo vidjeti kako mogu biti uključeni i dalje u budućnosti. U isto vrijeme nisam bila jedina predsjednica koja je je gostovala na SEECP summitukao i na Antalya diplomatskom forumu. Svi predsjednici regije su se tada susreli sa predsjednikom Erdoganom, kao i predsjednici s drugih kontinenata. Svi oni su sudjelovali na diplomatskom forumu za što mislim da je odlična platforma kako bi raspravili daljnje planove dotičući regionalne i globalne izazove. Zahvalna sam predsjedniku Erdoganu na gostoprimstvu i turskim institucijama koje su organizirale ove susrete. Ovakva vrsta foruma je od velike važnosti, neovisno da li se dešavaju ovdje u Austriji, Brdu ili u Turskoj, svima je cilj okupiti lidere zemalja i prilika da se uklone eventualne barijere koje stoje na putu budućim suradnjama. Naravno, Kosovo vidi najveće saveznike među Euroatlantskim integracijama, nikada nismo gledali nigdje drugdje. To za nas nije samo alternativa, to je za nas jedina opcija! Sve reforme koje radimo vode u tom pravcu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.