Nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odobrio amandman kojim državni tužitelj kojeg upravo on imenuje nadgleda rad do sada nezavisnih agencija za istraživanje korupcije: Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) i Specijalizirano tužiteljstvo za borbu protiv korupcije (SAPO), izbili su najveći prosvjedi u Ukrajini od početka invazije, a građani su po prvi put masovno pokazali neposlušnost i manjak inklinacije prema ukrajinskom vodstvu na čelu sa Zelenskim. Prosvjedi su izbili u Kijevu, Lavovu, Dnjipropetrovsku i Odesi.
U Ukrajini već neko vrijeme traje sukob države s nezavisnim antikorupcijskim tijelima koja su osnovana nakon Euromajdana kako se ne bi dogodio novi Viktor Janukovič i kako bi Ukrajina stekla transparentnost i mehanizme za borbu protiv korupcije u najvišim polugama vlasti što je preduvjet za ulazak u euroatlantske integracije kojima Kijev teži i zbog kojih je ušao u rat s Rusijom. Kako je pisao Express, ured glavnog tužitelja, Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) i Državni istražni ured izvršili su najmanje 70 pretresa prostorija povezanih s Nacionalnim antikorupcijskim biroom (NABU), institucijom koja istražuje korupciju u najvišim sferama vlasti. Istrage su otvorene protiv najmanje 15 zaposlenika NABU-a. Većina slučajeva odnosi se na prometne nesreće, dok se nekima od djelatnika također pripisuju navodne veze s Rusijom.
Sigurnosna služba također je pretražila i prostorije SAPO-a koji vodi kaznene progone u predmetima korupcije. Ovakvi sveobuhvatni pretresi, koji uključuju niz različitih slučajeva, tumače se kao pokušaj vlasti da stave neovisne antikorupcijske institucije pod državnu kontrolu. Žrtveno janje u ovom obračunu postao je voditelj centra za borbu protiv korupcije, Vitalij Šabunin koji je 11. srpnja optužen za izbjegavanje vojne službe i prijevaru. Šabunin, koji je od 2022. godine služio u vojsci i glasno ukazivao na korupciju i zloupotrebe vlasti, tvrdi da su optužbe politička osveta zbog njegovih antikorupcijskih aktivnosti. Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovačević rekao je za Express da se ovdje vide natruhe Putinovog upravljanja državom.
- Diktatura je prejaka riječ. Ovdje se radi o 'jačanju vertikale vlasti', termin iz ruske upravljače prakse. Nakon terorističkog napada u Beslanu 2004. godine kada su pripadnici Rijad-us Saliheena, koje je poslao čečenski ratni vođa Šamil Basajev zarobili 1100 ljudi u osnovnoj školi, a umrlo je 334 ljudi, uključujući 186 djece, Putin je to izvanredno stanje iskoristio za znatne promjene ruskog ustava i zakona. Ukinuo je biranje gubernatora na općim izborima. Od tada kandidate na općim izborima imenuje predsjednik, a skupština te pokrajine potvrđuje predsjedničkog kandidata. Ako skupština odbije kandidata Putin rasformira tu skupštinu i tako je Rusija prestala biti federacija i postala centralizirana država. Jačanje vertikale vlasti može se vidjeti i u ovom potezu Zelenskog. To je ukidanje autonomije pojedinih državnih agencija i njihovo podređivanje izvršnoj vlasti, a u Ukrajini tu vlast ima predsjednik. Pretpostavljam da Zelenski tu odluku brani izvanrednim stanjem u Ukrajini, ali to je suprotno zahtjevima Europske unije i tu si je Ukrajina vjerojatno sama stvorila prepreku ulaska u Uniju. Pretpostavljam da Zelenski ovom odlukom pokušava ojačati svoju vlast nad Ukrajinom i društvom, a to je dokaz krize u Ukrajini. Za sada nije poznato je li mu netko to savjetovao izvana ili je sam došao na tu ideju. Mislim da je ovom odlukom poljuljao neupitnu podršku koju je uživao - rekao nam je Božo Kovačević.
Zaštita saveznika
Iako bi se ovakva odluka možda mogla smatrati donekle prihvatljivom u vremenu krize i opće invazije, antikorupcijska tijela našla su se na udaru kada su počeli istraživati prijatelja Zelenskog i bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova. Sumnja se o zlouporabi položaja i korupciju.
- Opravdano je zaključiti da se ovdje radi o zaštiti članova administracije i da se ovdje radi i o borbi za vlast između Zelenskog i protivnika, a izvanredno stanje je zgodna izlika za protuustavne postupke. Iako nemam dovoljno informacija pa ne mogu jasno reći da Zelenski štiti svoje saveznike, korupcija je veliki problem u Ukrajini i Zelenski je sada poduzeo korake kojima se otežava rad istraživanja te korupcije - rekao nam je analitičar Kovačević.
🇺🇦 #Ukraine: Thousands of protesters have defied wartime restrictions in central Kyiv, rallying against President Zelensky's decision to strip the country's independent anti-corruption agencies of their autonomy.
— POPULAR FRONT (@PopularFront_) July 22, 2025
This marks the largest protest of wartime Ukraine, triggered by… pic.twitter.com/jm8vMZ14Yw
Iako se EU zalaže za demokraciju i neovisnost institucija, bivši hrvatski veleposlanik smatra da je Bruxellesu veća briga ruska invazija nego potencijalna diktatura u Ukrajini i da bi EU mogla progledati kroz prste Zelenskom.
- Kada bi se Bruxelles ponašao u skladu s vlastitim pravilima onda bi sankcionirali Zelenskog. No Bruxelles i Rusija su u vrsti ne objavljenog rata i EU koristi napetosti kao univerzalnu izliku za postupke koji nisu u skladu s temeljnim vrijednostima Europske unije. To smo mogli vidjeti na primjeru Gruzije. Oni su očekivali od gruzijske opozicije da uvede sankcije Rusiji i otvori drugi front kako bi se olakšala pozicija Ukrajine. Tu se radi o podređivanju trenutačnih vojnih i političkih interesa dugoročnim strateškim interesima. Rusija je problem jedan, a ne antikorupcijske institucije u Rusiji. Problem je što EU svoje temeljne vrijednosti podređuje strateškim interesima SAD-a - smatra Kovačević.
Hoće li Zelenski izgubiti vlast
Kada je Viktor Janukovič odbio potpisati Sporazum o pristupanju Europskoj uniji dogodio se Euromajdan i izgubio je vlast. Božo Kovačević takav scenarij sa Zelenskim ne vidi, barem ne dok ima podršku izvana.
- Janukovič je osim spontanih prosvjeda proeuropskih Ukrajinaca pao s vlasti i zbog uplitanja SAD-a. Pitanje je jeli je vanjskim igračima koji su 2014. režirali situaciju u interesu da Zelenski ostane ili ode s vlasti - smatra Kovačević. Rusiji ovakva situacija odgovara, ali neće utjecati na pregovore jer Rusija ni ne želi pregovarati s Ukrajinom i stalno prolongira i eskivira jasan prekid vatre.
Anti-Zelensky protests in Ukraine.
— Russian Market (@runews) July 22, 2025
Where are your BBC and CNN, when you need them most? pic.twitter.com/OzW5hNvgPg
- Rusiji ove sigurno ide u korist. Oni će svaki unutrašnji poremećaj u Ukrajini koristiti za svoje svrhe, ali to ne znači da su ti prosvjednici ruski nastrojeni. Rusi ni dosada nisu pregovarali s Ukrajincima. Putin želi normalizaciju s Amerikom i dogovor sa SAD-om o uvjetima ukrajinske kapitulacije. Amerika je Rusiji vrlo velikodušno predložila sporazum o kapitulaciji Ukrajine, ali po američkim uvjetima, a Putin ih želi po ruskim uvjetima i tu je problem iako i Trumpov i Putinov prijedlog za kraj rata je kapitulacija Ukrajine. Putin želi podjelu kakvu su postigli Roosevelt i Staljin - zaključio je Kovačević.
