Zagreb ima godišnji proračun od 6,85 milijardi kuna, što je gotovo više nego svi ostali gradovi zajedno.
Unatoč toj golemoj količini novca, postoji samo jedan dokument koji je za metropolu dugoročno važniji. To je Generalni urbanistički plan (GUP) koji ima snagu zakona i definira razvoj i viziju grada.
Određuje gdje će se što graditi, hoćete li živjeti u neboderima ili manjim zgradama, gdje će biti garaže, gdje ostaje zelenilo, a gdje se ono pretvara u građevinsku zonu. GUP određuje kvalitetu života svakog u metropoli jer od njega ovisi i koliko će i gdje biti škola, prometnica, parkova, mostova.
GUP je, nažalost, izvor i brojnih malverzacija jer se jednim potezom pera vlasniku nekog zemljišta može udvostručiti njegova vrijednost.
Nakon što se 40 godina o razvoju grada i GUP-u brinuo Zavod za prostorno uređenje, tomu dolazi kraj. Gradonačelnik Milan Bandić, nezadovoljan je brzinom kojom rade, odlučio da će umjesto Zavoda za prostorno uređenje, urbanistički plan raditi privatna tvrtka.
Prijedlog nije privremeno prošao na prošloj sjednici Skupštine, ali će ga Bandić progurati opet u srpnju. Da se privatna tvrtka brine u razvoju grada osudio je veći dio struke, a drugi smatra da protiv toga nema ništa, ali da stručni Zavod kontrolira što će predložiti.
Pojednostavljeno, tijekom svake izmjene GUP-a dolazi više od pet tisuća primjedbi građana. Više od polovice se uvijek odnosi na veoma jednostavan zahtjev: Imam zemlju koja je u zelenilu, molim vas da mi omogućite da gradim.
Drugi set se odnosi na to da već na građevinskom zemljištu žele veću gradnju. Umjesto Zavoda koji treba sagledati cijelu sliku i dati stručno mišljenje, sada bi to radila privatna tvrtka kojoj će Grad za to plaćati.
"Zadnji je to korak do uništenje urbanizma u Zagrebu kao djelatnosti koja će paziti na interese društva, a ne pojedinačne, privatne interese. Bandićev prijedlog je apsurdan, ali to se od njega i moglo očekivati jer već godinama radi na tome. Zavod je trebalo unaprijediti i pojačati, a ne dati privatnicima da određuju razvoj grada. Oni će biti podložni interesima privatnih investitora i njihovim željama. Bandićev prijedlog je za sjest i plakat", kaže urbanistica Vera Petrinjak Šimek.
U posljednjih 10 godina Bandićeve vladavine, gradski Zavod za planiranje je “raskomadan” na tri dijela.
Oni odlučuju kako bi GUP trebao izgledati, gradski Ured za strategijsko planiranje bavi se “širim” temama, dok postoji i poseban odjel u upravi unutar Ureda za gradnju koji se bavi urbanističkim planovima.
Sveukupno godišnje Grad Zagreb plaća tim trima institucijama čak 41,5 milijuna kuna. A sada ispada da svi zajedno ne mogu donijeti GUP.
U Zavodu su zaposlene 23 osobe, čime je najveća takva institucija u Hrvatskoj. Niti jedna privatna tvrtka nema toliko zaposlenih stručnjaka koji se bave urbanizom.
Prije gotovo dvije godine, dobili su zadatak ponovno izmijeniti GUP kako bi omogućili i legalizaciju, ali i širok spektar izmjena. Primjerice, kako revitalizirati Donji grad i gdje graditi podzemne garaže.
Na te izmjene je stiglo više od pet tisuća primjedbi, ali kao i obično, većina se odnosila na prenamjene zemljišta.
GUP dosad nisu uspjeli izmijeniti, čime su navukli i bijes gradonačelnika, ali i brojnih zastupnika u Skupštini. U Zavodu nitko ne želi službeno i javno komentirati da će izgubiti posao zbog kojeg su osnovani.
Ipak, izvor blizak Zavodu, kaže da je pravi razlog micanja Zavoda od izrade GUP-a što nisu mogli prihvatiti sve zahtjeve za legalizaciju.
Inače, u Zagrebu je podnijeto više do 91.000 zahtjeva za legalizaciju, ali većina se može ozakoniti bez izmjena Generalnog plana.
"Gradonačelnik i njegove stručne službe inzistiraju da se prihvate baš svi od oko dvije tisuće zahtjeva zbog kojih se mora mijenjati GUP. Stručnjaci u Zavodu su spremni prihvatiti maksimalno 50 posto zahtjeva koji neće narušiti budući razvoj. Ostatak su objekti sagrađeni na prometnim koridorima, mjestima gdje nikad nisu trebali biti. Ako se to prihvati, uništit će se buduća prometna mreža. A gradonačelnik je obećao legalizirati sve i tu je problem. Zato kreće ova haranga", kaže nam izvor blizak Zavodu čiji podaci su poznati redakciji, ali je zamolio za anonimnost.
Zavod za prostorno uređenje već godinama vodi pomalo bojažljiv arhitekt Ivica Fanjek.
U posljednjoj optužnici Uskoka, on je jedan od šest bliskih Bandićevih suradnika koji se terete za pogodovanje teško 68,7 milijuna kuna.
Mijenjali su GUP mimo procedure i pod krinkom tehničkih ispravaka, bez javne rasprave i znanja zastupnika, povećavali gradnju za privatne investitore. Fanjek je tek među posljednjim na listi optuženih, dok je prvookrivljeni Bandićev savjetnik Željko Horvat.
I upućeni kažu da Fanjek nije radio na svoju ruku nego je “povio kičmu” pred zahtjevima. To mu je i osiguravalo fotelju i plaću, ali je time naveliko narušen i ugled Zavoda.
Fanjek je nerijetko u početku bio protiv zamisli koje je smatrao nestručnima, ali na kraju je sve prihvaćao i branio.
Za razliku od mnogih, Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, ulasku privatne incijative u izradu GUP-a ne vidi ništa loše.
Ali upozorava da bi upravo Zavod morao biti taj koji će nakon njih napraviti i stručne procjene i sve kontrolirati.
"Nisam protiv privatnih tvrtki koji će izrađivati GUP i sigurno će to ubrzati izradu izmjena. Hoće li donijeti neku dodatnu kvalitetu? E to ne vjerujem", kaže Budanko.
I on je svjestan da privatne tvrtke nacrtaju ono što želi onaj tko plaća izradu planu, dok Zavod ipak mora više obrazlagati ako se protivi ideji ili ima različito mišljenje, pa sve dulje traje.
Rješenje za Budanka je ipak da se kapacitira gradski Zavod koji ima i tradiciju i kontinuitet u planiranju grada.
"U njemu nedostaje ljudi primjerice s Filozofskog fakulteta, demografa, ljudi koji će zajedno s urbanistima promišljati razvoj grada. I uz to, nitko nema kapacitet za izradu GUP-a kao Zavod. Ako oni ne budu kontrolirali što će raditi privatnici, onda se postavlja pitanje svrhe njihova postojanja", zaključuje Budanko koji je nezadovoljan općenito načinom kako se razvijao grad i vodio urbanizam kroz godine.
A svi koji su pratili razvoj grada, znaju da su bile mnogobrojne afere i sumnje na pogodovanja.
U zadnji tren su mijenjane namjene i izgrađenost, trgovački centri određenih investitora su dolazili na listu prioriteta. Infrastruktura nije pratila gradnju grada.
Nakon izmjena GUP-a, slijedile su i zamjene zemljišta koje su također pod lupom Uskoka i zbog jedne od njih je i Bandić priveden u aferi Agram.
Činjenica je da je najveći dio tih afera odrađen dok je Bandić još vodio SDP. Imao je neupitnu podršku kroz dovoljan broj skupštinskih ruku svojih socijaldemokrata.
Nakon što je Bandić izašao iz SDP-a, oni su mu postali glavna brana sumnjivim izmjenama, pa su često blokirali planove.
Danas su SDPovci žestoko protiv privatizacije izrade GUP-a, ali upozoravaju da se Zavod mora stručno ekipirati i brinuti samo s te nezavisne pozicije o razvoju grada.
"Svi ispravci GUP-a zbog kojeg su podnesene optužnice ogledni su primjer prevare građana i ignoriranje zakona. Grad Zagreb treba biti partner građanima, a ne maćeha ili ljubavnica pojedinim investitorima", kaže Zvane Brumnić, SDP-ov zastupnik i član skupštinskog odbora za prostorno uređenje.
On ističe da su Fanjek i Bandić podupirali način rada u kojem se parcijalno odlučivalo o pojedinim slučajevima. Ideja da sada stvar preuzmu privatnici je besmislena jer će građani sve dvostruko platiti.
"Ako im treba netko tko će bespogovorno mijenjati boje u GUP-u, onda im je jeftinije uzeti vrtićku djecu da to prebojaju", kaže Brumnić.
Njegova ironija se odnosi na to da svaka namjena ima drugu boju u GUP-u, pa zelenilo ili crvena društvena namjena često postaju žuta, stambena namjena ili smeđa, građevinska namjena.
Zagreb je očito s Bandićevom idejom o privatnicima ušao u novu, neizvjesnu fazu urbanizma. Privatna tvrtka bi trebala biti izabrana tijekom ljeta.
Inače, nije u Hrvatskoj nepoznanica da privatnici rade manje zahtjevne, detaljne planove uređenja. Ali one glavne, razvojne planove prvi će put u Zagrebu, koji je kolijevka urbanističke struke, sada raditi privatnici.
U Hrvatskoj inače ima takvih tvrtki koje se bave urbanizmom, ali uglavnom imaju samo nekoliko zaposlenih, pa nije jasno kako će odraditi posao.
