Top News
1818 prikaza

Brutalni diktator bacao je ljude u zatvor zbog slušanja Beatlesa

Albanija
PIXSELL
Pod brutalnim komunističkim režimom Albanija je bila praktički odsječena od ostatka svijeta većinu 20. stoljeća

Zapadne zemlje o Albaniji znaju vrlo malo, pa ni to da je to država s vrlo burnom, ali i tragičnom prošlošću. Pod brutalnim komunističkim režimom Albanija je bila praktički odsječena od ostatka svijeta većinu 20. stoljeća, sve do početka pada režima u vrijeme pada Berlinskog zida.

Nakon što su Albanci doslovno poharali strane ambasade devedesetih godina kako bi dobili azil u nekoj zapadnoj zemlji, tek tada su albanske vlasti počele razmišljati o parlamentarnim izborima.

Albanska tranzicija u demokraciju prošla je dobre i loše dane, a čak i danas, kada je Albanija kandidat za ulazak u EU, ta je nacija još uvijek suočena s ostavštinom iz prošlosti.

U svojoj novoj knjizi "Moderna Albanija" pisac i poseban savjetnik Human Rights Watcha Fred Abrahams dao je intervju za Huffington Post o neprekidnoj borbi Albanaca za promjenu.

Koliko je represivna bila albanska vlast prije pada komunizma?

Teško je zamisliti zemlju koja je bila represivnija. Možda Sjeverna Koreja. Sličnosti je imala i Rusija iz najmračnijih dana Staljinove vladavine. I mislim da je to kraj liste. Albanija je bila potpuno izolirana od svijeta. Gotovo nitko nije išao u Albaniju kao turist. Nitko osim članova partijske elite nije izlazio iz Albanije. Partija je Albaniji vladala vrlo strogom disciplinom i kontrolom. Kažem partija, ali partija je zapravo bila jedan čovjek. Diktator Albanije bio je Enver Hoxha (Hodža), čija je vladavina neprekidno trajala od kraja Drugog svjetskog rata do njegove smrt 1985. godine. Hoxha nije imao nikakvu toleranciju prema disidentima i protivnicima. Čak i sama naznaka da se ne slažete s njegovom ideologijom značila je da ćete vi i vaša obitelj završiti u zatvoru. 

Jednom ste spomenuli da se to događala i zbog glupih sitnica, poput slušanja The Beatlesa?

Upravo tako. Totalne sitnice mogle su biti presudne da završite u vječnom progonstvu ili zatvoru, poput slušanja zabranjene glazbe kao što su bili Beatlesi ili gledanja televizijskih programa iz susjednih zemalja, Italije, Grčke i Jugoslavije. Rezultat takve represije bio je konstantan strah među narodom i gotovo potpuni izostanak disidentstva. Stvarao se kult ličnosti Envera Hoxhe i vrlo se pažljivo implementirao. On je za Albance bio Veliki Brat. Zvali su ga "Ujak Enver". Ljudi su u njemu vidjeli očinsku figuru koji ih je iz bijede trebao uvesti u moderan život. Njegov lik je bio na gotovo svakom zidu, govori su mu se citirali u svakom novinskom tekstu, a njegovo je ime doslovno bilo čak ugravirano u planine.

Nakon pada komunizma, kako biste opisali tranziciju Albanije od potpuno zatvorenog društva do nekakve demokracije?

Ta je tranzicija bila kaotična, ad hoc i ponekad vrlo nasilna, ali je ipak dovela do nekih rezultata. Albanija je danas puno ljepše i bolje mjesto za život nego prije. Albanci danas imaju slobodu govora, prakticiranja vjere i slobodu izražavanja. Jedan od najvećih grešaka zapadne politika je vjerojanje da demokracija automatski dolazi s izborima, a Albanija je pravi primjer da to nije tako. Demokracija dolazi od demokratskih institucija i kulture demokracije, a to su dvije stvari koje Albanija danas još uvijek nema.

Kakvu je ulogu Amerika odigrala u albanskoj tranziciji u demokraciju?

Ogromnu i oni se najjača strana sila koja je u tome odigrala svoju ulogu. Nakon Hladnog rata Albanci su se vrlo brzo okrenuli Americi. Za jednog albanskog vođu je najvažnija stvar da posjeti Bijelu kuću. To je za njih najbolja moguća reklama za dizanje popularnosti kod birača. Moja najveća kritika Amerikancima u knjizi je da su se previše koncentrirali na vođe, a nedovoljno na institucije. Tako su prvih godina podržali Salija Berishu, jer je znao engleski i govorio je stvari koje su htjeli čuti. No, on je bio jedan loš čovjek koji nije trpio kritiku, zatvarao je novinare, naređivao batinjanje opozicijskih vođa i sve je držao pod kontrolom. Amerika je zatvorila oči na sve te stvari jer je to bio "njihov čovjek".

Koji su danas najveći problemi Albanije?

Nedostatak institucija. Pravosuđe, mediji, policija i tajne službe bi trebale biti svjesne da moraju poštivati zakone, a ne da postoje zato da bi bile na usluzi politici. Albanija je užasno korumpirana i to od najnižih do najviših razina.

Cijeli intervju pročitajte na Huffington Postu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.