Američki predsjednik Donald Trump imenovao je posebnog izaslanika za Grenland, što je ponovno stavilo ovaj golemi arktički otok u središte svjetske pozornosti. Na pitanje BBC-ja o novoj ulozi Jeffa Landryja, republikanskog guvernera Louisiane, Trump je izjavio kako Sjedinjene Države trebaju Grenland radi "nacionalne zaštite" te da ga "moraju imati". Trump je više puta ponovio da želi pripojiti ovaj poluautonomni teritorij, koji je dio Kraljevine Danske.
Zašto Trump želi Grenland?
Od povratka u Bijelu kuću u siječnju, Trump je oživio svoj dugogodišnji interes za Grenland, navodeći njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo. Odbio je isključiti upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad otokom, što je stav koji je šokirao Dansku, NATO saveznicu koja je tradicionalno održavala bliske odnose s Washingtonom.
- To će se morati riješiti. Trebamo Grenland radi nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala - rekao je Trump.
Trump je kao potencijalnu prijetnju istaknuo prisutnost kineskih i ruskih brodova u obližnjim arktičkim vodama. Kina i Rusija posljednjih su godina ojačale svoje vojne kapacitete na Arktiku, navodi se u dokumentu Arktičkog instituta, koji poziva Sjedinjene Države da dodatno razviju svoju prisutnost u regiji.
Trump je prvotno iznio ideju o kupnji Grenlanda tijekom svog prvog predsjedničkog mandata. Danska i grenlandska vlada odbile su prijedlog 2019. godine, poručivši: "Grenland nije na prodaju."
Iako se ova retorika može činiti neobičnom, interes Sjedinjenih Država za Grenland nije nov. Godine 1867., nakon kupnje Aljaske od Rusije, američki državni tajnik William H. Seward vodio je pregovore o kupnji Grenlanda od Danske, ali nije uspio postići dogovor. Godine 1946. Sjedinjene Države ponovno su predložile kupnju teritorija, nudeći sto milijuna dolara (danas oko 1,2 milijarde), smatrajući Grenland ključnim za nacionalnu sigurnost. Danska je odbila.
Zašto je Grenland važan?
Sjedinjene Države već dugo imaju strateški interes za Grenland. Nakon što je nacistička Njemačka okupirala Dansku tijekom Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države intervenirale su na Grenlandu, uspostavljajući vojne baze i radio stanice diljem otoka. Nakon rata, američke snage su ostale. Svemirskom bazom Pituffik, nekadašnjom zračnom bazom Thule, od tada upravljaju Sjedinjene Države. Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. godine dao je Washingtonu važnu ulogu u obrani Grenlanda, uključujući pravo na izgradnju i održavanje vojnih baza.
- Kad bi Rusija slala projektile prema Sjedinjenim Državama, najkraći put za nuklearno oružje vodio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda. Zbog toga je svemirska baza Pituffik iznimno važna za obranu Sjedinjenih Država - izjavio je Marc Jacobsen, izvanredni profesor na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu.
Grenland je izazvao sve veći interes i zbog svojih prirodnih resursa, uključujući uranij, željezo i rijetke zemne metale - skupinu od 17 metala ključnih za mnoge uobičajene tehnologije poput pametnih telefona i televizijskih ekrana. Smatra se da otok posjeduje neke od najvećih neistraženih resursa rijetkih zemnih metala na svijetu. Osim toga, na teritoriju se nalaze i nalazišta rubina i safira, kao i zlata, platine, cinka i olova, a da se i ne spominju potencijalni resursi nafte i plina.
Gdje se nalazi Grenland i čiji je?
Grenland, najveći otok na svijetu koji nije kontinent, nalazi se na Arktiku. To je autonomni i samoupravni teritorij unutar Kraljevine Danske. Iako Grenland kontrolira većinu unutarnjih politika, obrana i vanjski poslovi ostaju u rukama Danske. To je najrjeđe naseljeni teritorij na svijetu. Ondje živi oko 57.000 ljudi, od kojih su većina autohtoni Inuiti. Oko 80 posto otoka prekriveno je ledom, zbog čega većina stanovnika živi duž jugozapadne obale, oko glavnog grada Nuuka.
Grenland je bio pod kontrolom Danske, udaljene gotovo tri tisuće kilometara, oko 300 godina. Otok su prvo naselili autohtoni narodi koji su migrirali s područja današnje sjeverne Kanade, mnogo prije bilo kakvog europskog kontakta. Grenland je formalno bio kolonija do 1953. godine, kada je uključen u Kraljevinu Dansku, a Grenlanđani su postali danski državljani. Referendum iz 1979. godine dodijelio mu je unutarnju autonomiju, a 2009. godine Zakon o samoupravi dao je Grenlandu proširenu autonomiju, uključujući pravo na organiziranje referenduma o neovisnosti.
Tko je Trumpov izaslanik?
Jeff Landry, guverner Louisiane, vojni je veteran i bivši policajac. Prethodno je bio član američkog Kongresa i državni odvjetnik Louisiane prije nego što je izabran za guvernera 2023. godine. Izjavio je da njegova nova uloga posebnog izaslanika neće utjecati na njegove dužnosti guvernera te da mu je čast služiti na "volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Država". Izaslanici su neformalna imenovanja i, za razliku od službenih diplomata, ne zahtijevaju odobrenje zemlje domaćina.
Danski dužnosnici oštro su reagirali na imenovanje i Trumpovu retoriku.
- Dok god imamo kraljevstvo koje se sastoji od Danske, Farskih otoka i Grenlanda, ne možemo prihvatiti radnje koje ugrožavaju naš teritorijalni integritet - rekao je jedan visoki dužnosnik za dansku televiziju TV2.
U izjavama koje je podržala Danska, premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nielsen, poručio je da je teritorij spreman na suradnju sa Sjedinjenim Državama i drugim zemljama, ali isključivo na temelju uzajamnog poštovanja. Čini se da je ponovni američki pritisak samo ojačao odlučnost Danske i Grenlanda da očuvaju trenutni status, ostavljajući budućnost arktičkog otoka predmetom pojačanih geopolitičkih napetosti.
Europska unija izrazila je solidarnost s Danskom i Grenlanđanima. Pozvala je Washington na poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta koji se temelje na načelima međunarodnog prava.
