Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska je dobila novu valutu, a početak godine obilježen je i ulaskom u Schengenski prostor. O time kako nova valuta utječe na gospodarstvo naše zemlje, što nas čeka u budućnosti, ali i kakva je energetska sigurnost te perspektiva Hrvatske, bavit će se sudionici biznis konferencije "180 dana s eurom - hrvatsko gospodarstvo u eurozoni", koja će biti 6. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Konferenciju organiziraju 24sata i Kvaka24, a dolazak su najavili mnogi stručnjaci iz svijeta ekonomije, makroekonomije, ekonometrije i financiranja.
Jedan od stručnjaka koji će sudjelovati na prvom panelu, "Hrvatsko gospodarstvo u novoj valuti: očekivanja, realnost, prognoze", je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
Što su nam donijeli euro i Schengen?
Ulaskom u eurozonu hrvatsko gospodarstvo postalo je konkurentnije i otpornije. S tim se slaže i Šaravanja, ali dodaje da će s makroekonomskoga gledišta ipak trebati više vremena da vidimo sve pozitivne strane. Ističe kako bi kunske kamatne stope danas bile znatno više da nismo prešli na euro. Međutim, istodobno se na globalnoj razini susrećemo i s visokom inflacijom, a upravo se na to građani najviše žale.
- Visoka inflacija nikad nije bila sretna okolnost, ali prema podacima o plaćama vidimo da one snažno rastu ove godine, što ipak pomaže ljudima. S obzirom na opći nedostatak radnika možemo očekivati da će plaće rasti u srednjem roku, dok će inflacija postupno jenjavati - pojašnjava Šaravanja.
U makroekonomskom smislu, ulazak u eurozonu i Schengenski prostor, dodaje Šaravanja, ima velike prednosti za hrvatsku radnu snagu.
- Prelazak na euro i ulazak u Schengen donijeli su nam lakši protok ljudi i roba, što prijevoznici i logističari itekako osjete u pozitivnom smislu na poslovanje. Institucionalno, ušli smo u jezgru EU, odnosno preskočili objektivno razvijeniju Češku, Mađarsku i Poljsku. Zbog toga je i raspoloženje investitora bolje, kao i to što nema više tečajnog rizika - kaže Šaravanja.
No, prema prognozama, ove godine ipak nas očekuje sporiji rast ekonomije, što potvrđuje i naš sugovornik.
- Gospodarstvenike će i dalje brinuti nedostatak radne snage, ali poslujući u Schengenskom prostoru i euro području, svakako će imati više prilika povećati izvoz - zaključuje Šaravanja, koji će o ovim pitanjima s ostalim stručnjacima razgovarati na trećoj biznis konferenciji Kvaka24.
Globalna zbivanja i budućnost poslovanja
Osim presjeka trenutačne ekonomske situacije u Hrvatskoj, na drugom panelu, "Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni", stručnjaci će se baviti pitanjima deficita radne snage u sljedećim godinama, a pokušat će odgovoriti i na pitanja hoće li inflacija, epidemije ili ratovi te sankcije ugrožavati gospodarstva Hrvatske i EU jednako kao deficit radne snage.
A s obzirom na to da Hrvatska obiluje obnovljivim izvorima energije, stručnjaci s područja energetike na panelu "Energetska sigurnost Hrvatske i EU zelena tranzicija" osvrnut će se na proizvodnju solarne energije, ali i na utjecaj nove valute i vlastitu proizvodnju energije.
U situaciji globalne krize zbog ratnih događanja u Ukrajini kompanije se susreću sa značajnim poslovnim rizicima, izazovima i nesigurnosti. Na koje bi sve načine potencijalna eskalacija sukoba na globalnoj razini, uz već prisutne poremećaje u dobavnim lancima sirovina, mogla utjecati na poslovanje, odgovorit će poduzetnici i direktori velikih tvrtki na panelu "Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka".
Na posljednjem panelu - "Primjena AI-ja u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu" - govorit će se o sveprisutnoj umjetnoj inteligenciji, koja je otvorila vrata tektonskim promjenama u poslovanju. Kako se na njih pripremiti, što očekivati i tko su predvodnici implementacije AI rješenja u hrvatskom biznisu, doznajte 6. lipnja na trećoj biznis konferenciji Kvaka24.
Osigurajte svoje mjesto na konferenciji - prijavite se ovdje, broj mjesta je ograničen.
Programski partner konferencije je Setcor, a partneri su Fina, ENNA, Hrvatska obrtnička komora, Raiffeisenbank Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora, HeneR energy solutions, JOB Hunter, KONČAR i Posao.hr
