Sreli su se i podružili na otvaranju dionice autoputa, prigodno baš uoči izbora koji se u BiH održavaju narednog vikenda. Između ministra Republike Srbije Ivice Dačića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prštalo je od uzajamne secesionističke ljubavi još od onog trenutka kad je Dačić rekao da mu je velika čast što prisustvuje otvaranju 25 kilometara duge dionice autoputa između Banje Luke i Prijedora. Rekao je, prvo, da mu je malo nezgodno dolaziti u RS, čitaj kao entitet Republike BiH, u svojstvu diplomata iz susjedne države, ali...
"Činjenica je da su ovo naši unutarnji poslovi, unutar srpskog naroda", kazao je Dačić, čime je postalo jasnije zašto je tog dana bilo neprimjereno da se na tom mjestu u tom svojstvu uoči izbora pojavi srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
Uopće je i samo otvaranje autoputa ozbiljan politički čin jer je nazvan "9. januar", po datumu što su ga vlasti Republike Srpske odabrale kao dan tog entiteta, a Ustavni sud BiH proglasio ga neustavnim. Riječ je o datumu iz 1992. kojim je tadašnja Republika Srpska jednostrano proglasila odcjepljenje od BiH.
Dačić je tamo rekao da promjena Daytonskog sporazuma ne dolazi u obzir ukoliko to ne odobre sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta. Srbiju je predstavio kao jamca Daytonskog sporazuma, a onda je rekao ovo:
"Srbija neće sjediti skrštenih ruku ako netko pokuša uništiti RS. To govorim jer mnogi pokušavaju poboljšati si rejting antisrpskom kampanjom, odnosno optuživanjem rukovodstva RS-a na čelu s Dodikom. Srpski narod nikada nije bio faktor nestabilnosti i ne dirajte u prava niti u slobodu srpskog naroda."
Potom je rekao da je "vrlo bitno da svi putevi vode u Beograd". A onda se nadovezao Dodik.
"Da nije bilo one sramne odluke da se ukida Dan Republike Srpske, vjerojatno se ovaj put ne bi zvao '9. januar'. Baš zato što su nam to spriječili, evo im kroz srce RS-a '9. januar'", rekao je.
Iz cijele vijesti na kraju je ispalo još najmanje važno to što je gradnja autoputa koštala 402 milijuna eura. Najbitnije je bilo napraviti što veću buku uoči nedjeljnih izbora.
Samo nekoliko dana ranije, 22. rujna, priča koja se vrtjela u Dodikovoj zoni vladavine bila je sasvim drugačija zato što je sasvim drugačija od Dačićeve bila retorika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. A Lavrov je ipak nešto veći diplomatski i politički format od kolege mu Dačića.
Ruski ministar vanjskih poslova u Banja Luci dočekan je poput prave filmske zvijezde, pisali su mediji. Okupljeno mnoštvo pozdravljalo je šefa ruske diplomacije tijekom posjeta BiH i održao službene sastanke sa predstavnicima Federacije BiH i RS. U posjet je stigao na vrhuncu predizborne kampanje za izbore koji će se u BiH održati 7. listopada. Nešto više od tri milijuna birača birat će nove predstavnike za tijela koja vode ovu, možemo reći, kompleksnu zemlju.
Tako je i njegov dolazak, u kontekstu dobrih i dugotrajnih odnosa Rusije i Srbije, te poseban posjet Banjoj Luci i predsjedniku RS Miloradu Dodiku, na samom početku bio promatrana kao podrška Dodiku a tako neposredno i njegovoj težnji za odcjepljenjem koje Dodik tako spremno potiče. Krajem veljače, na obljetnicu 180 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa, Lavrov je doputovao u posjet Srbiji, a u Beogradu ga je dočekao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
I jedan i drugi tada su pohvalno pričali o stoljetnoj suradnji u kojoj "nikada ni jedna zemlja nije radila ništa protiv druge". Poruke s njegovog posjeta BiH otkrivaju kako Rusija neće RS podržati u njihovoj težnji za odcjepljenje. Lavrov je to, kako pišu mediji, jasno precizirao u Sarajevu nakon sastanka sa Predsjedništvom BiH i ministrom vanjskih poslova.
"Neupitno podržavamo Daytonski sporazum. Podržavamo suverenitet, teritorijalni integritet BiH i u potpunosti podržavamo ustavne punomoći dva entiteta i državotvornih naroda u BiH", naglasio je Lavrov.
Tijekom tog posjeta pala je i ona izjava da sve nesporazume moraju svi skupa rješavati unutar "republike". Takva "republika" u kojoj bi bili "svi skupa" nikako ne može biti RS nego isključivo Republika BiH.
Krajem prošle godine u razgovoru za DW Dodik je na pitanja o mogućem odcjepljenju odgovarao kako podlogu za "svoje snove o neovisnosti RS" vidi u tome da Srbi u BiH ne vide svoju budućnost, pa da i s obzirom na to zemlja ne može opstati. Pitanje opstanke ove zemlje uvijek je aktualna tema, posebno i u kontekstu posljednjih najava srbijanskog i kosovskog predsjednika o razmjeni teritorija kako bi se konačno riješila pat situacija koja dvije zemlje paralizira u njihovim nastojanjima približavanja EU.
Međunarodni stručnjaci strahuju kako bi upravo ta godinama osporavana ideja, mogla potaknuti i druge zemlje s područja Balkana da krenu u svoje teritorijalne promjene, a RS s Dodikom na čelu, prva je na listi.
Kako piše DW, politički analitičar Dževad Kučukalić smatra da predizborni posjeti visokih stranih dužnosnika ''nisu umjesni'' jer mogu dovesti do pogrešnog i tumačenja stavova koji se tom prilikom iznose.
"Ispada da je Sarajevo poslužilo Lavrovu samo kao sletna pista jer, iako će se u glavnom gradu BiH susresti s članovima Predsjedništva, glavnina posjete orijentirana je na Banju Luku gdje će šef ruske diplomacije prisustvovati polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolaja Drugog i s Dodikom razgovarati o 'bilateralnim' odnosima.
Razgovori o bilateralnim i međudržavnim odnosima vode se u glavnom gradu države, a ne administrativnom sjedištu entiteta", kaže Kučukalić.
Dodik je tada iskoristio priliku i Lavrova, koji neupitnost Daytonskog sporazuma brani već desetljeće, upoznao sa svojim stavom oko tog sporazuma i rekao kako "su mnoge intervencije visokih predstavnika u posljednjih 20 godina degradirali taj sporazum, učinili da se RS posljednjih 20 godina bori za svoj status ostvaren mirovnim sporazumom".
Sam Lavrov poveznice sa političkim događanjima u zemlji, i komentarima mnogih kako njegov posjet dolazi u trenutku predizborne kampanje i najviše odgovara upravo vlasti u Banja Luci, sam je negirao. I naglasio kako se Rusija ne želi miješati u politička događanja u zemlji.
Predizborno stanje u BiH prepuno je optuživanja, prozivanja i najavljivanja mogućnosti odcjepljenja, i širi laži, strah i mržnju. Tako smatra američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack, koja je u razgovoru Deutsche Welle naglasila kako se ne mogu povezivati dva pitanja - ono rješavanje problema između Kosova i Srbije s RS.
"Prema Daytonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina se u svojoj strukturi sastoji od dva entiteta i oni, prema Daytonskom mirovnom sporazumu nemaju pravo na odcjepljenje", rekla je Cormack.
Dodik pak smatra kako bi da postoje uvjeti za referendum, građani RS, odabrali upravo to.
"Mi to racionalno promatramo, ali uvjeren sam kada bi se stvorili neutralni uvjeti za odluku naroda o statusu, da bi narod donio odluku na referendumu o samostalnoj Republici Srpskoj i izdvajanju od BiH", rekao je za N1.
No ako je suditi po naputku iz Rusije, ponovljenom i ovaj put, ali i u ranijem posjetu Beogradu, 'veliki meštar' toj ideji nije sklon.
