Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti. Imate ondje kineske brodove posvuda. Imate ruske brodove posvuda. Ne možemo to dopustiti, kazao je nedavno američki predsjednik Donald Trump dodavši kako ne isključuje primjenu ekonomske prisile ili drugog sile u realizaciji svojih namjera.
SAD žele najveći otok na svijetu i zbog toga što je zbog klimatskih promjena Sjeverozapadni prolaz, morski put koji uz obalu Grenlanda povezuje Atlantik i Pacifik preko Arktika, sve prohodniji i mogao bi postati komercijalna brodarska ruta.
Mute Egede, premijer Grenlanda, na kojem živi 57.000 stanovnika, izjavio je da otok želi bliske odnose sa SAD-om i Danskom, ali do određene granice.
- Narod Grenlanda mora jasno dati do znanja što želi da bude. Ne želimo biti Danci, ali niti Amerikanci - rekao je Egede ovaj tjedan dodavši kako njegova vlada pokušava dogovoriti sastanak s američkim liderom kako bi prenijela poruku da Grenland nije zainteresiran za pridruživanje SAD-u.
Ribarstvo im je glavna industrijska grana
- To je ono na čemu radimo. Ne možete zaobići činjenicu da ako SAD žele razgovarati o Grenlandu, moraju razgovarati sa Grenlandom - rekao je Egede. Stanovnici Grenlanda većinom su mješanaci Eskima i Europljana. Službeni je jezik grenlandski inuit (zapadnogrenlandski ili kalaallisut), kojim govori većina stanovnika, a vrlo je raširen i danski, koji je bio drugi službeni jezik do 2009. Oko 95% stanovništva živi na jugozapadnoj obali, gdje se nalaze gradska središta. Više od 95 posto prihoda stiže im od ribarstva, a zbog promjena u migracijama riba i dužeg razdoblja bez leda ono bi moglo još više sudjelovati u punjenu BDP-a, koji prema podacima Svjetske banke, iznosi 3,24 milijarde dolara.
Topljenje leda omogućuje pristup bogatim nalazištima nafte i minerala, no ekonomija Grenlanda blisko je povezana s Danskom koja subvencionira otok stotinama milijuna dolara godišnje. Sve do 1953. Grenland je zapravo bio danska kolonija. Od te godine nadalje, postao je okrug Danske. Godine 1979. stekla je autonomiju, a 2009. proširene su joj ovlasti na sva područja osim međunarodnih odnosa i obrane.
Sve troškove liječenja plaća Danska
Većina Grenlanđana želi neovisnost, dijelom i zbog nepravde koju su pretrpjeli tijekom godina. Međutim, vrlo malo njih sada želi neovisnost, budući da Danska godišnje šalje oko 600 milijuna eura za potporu većem dijelu socijalnog sustava otoka, uključujući medicinsku skrb. Najveći otok na svijetu, piše El Pais, ima jednu bolnicu u Nuuku s više od stotinu kreveta i četiri mala zdravstvena centra raspoređena diljem otoka. Bolesnici kojima je potrebno liječenje u Nuuku iz udaljenih sela prevoze se avionom ili lakim zrakoplovom.
Ako bolnica u Nuuku ne može liječiti stanje pacijenta - bilo da se radi o ozbiljnom srčanom udaru, kompliciranom porodu, raku ili drugom ozbiljnom problemu - pacijent se prevozi u Kopenhagen, komercijalnim ili medicinskim letom. Svim aranžmanima upravlja Grenland, ali troškove u konačnici pokriva danska država. Pacijent ne plaća ništa.
Za neovisnost su, ali ne žure
Ovaj je sustav jedan od razloga zašto mnogi na otoku oklijevaju prije nego što zatraže trenutačnu neovisnost. Zapravo, premijer Grenlanda Múte Egede iz Inuitske narodne stranke nedavno je tijekom konferencije za novinare, upitan o vremenskom okviru za neovisnost, izjavio da datum još nije određen. Iako je otok bogat naftom, plinom, zlatom i željezom, kao i rijetkim mineralima neophodnim za baterije električnih automobila i izgradnju vjetroturbina, ti se resursi još ne iskorištavaju na način koji bi mogao zamijeniti milijune pomoći koju daje Danska svake godine.
Daje dva primjera onoga što se danas događa na Grenlandu za koje vjeruje da ilustriraju odnos: “Prvo, kad sam bila dijete, bili smo odvojeni u razredu. S jedne strane bili su Danci, s druge strane Grenlanđani. Toga sada više nema. Ali sada, mnogi danski roditelji šalju svoju djecu u privatne škole, koje koštaju, i to stvara istu podjelu. Drugo, nekoć je postojalo pravilo da danski državni službenici i namještenici moraju raditi na Grenlandu, što je po zakonu značilo da su plaćeni više od onih rođenih ovdje, čak i ako su radili isti posao. To je ukinuto, ali sada se i dalje prikriveno nastavlja.”
Danci su im odveli djecu, sterilizirali žene...
No svi Grenlanđani upoznati su s dva slučaja u kojem su Danci Inuite tretirali kao nekada Amerikanci Indijance.
U 1950-ima, oko 20 inuitske djece, u dobi između pet i devet godina, iz raznih sela na Grenlandu oduzeto je od njihovih obitelji i poslano u Kopenhagen učiti danski. Cilj nije bio samo naučiti ih jezik matične zemlje, već ih obučiti kao malu elitu sposobnu upravljati svojim otokom i voditi ga prema modernosti. U tu svrhu odabrana su najpametnija i najperspektivnija djeca. U Danskoj su proveli dvije godine, a po povratku neki više nisu mogli razgovarati s roditeljima jer su zaboravili svoj materinji jezik. Vratili su se u svoju zemlju, ali ne u svoja sela; umjesto toga, smješteni su u neku vrstu sirotišta na daljnji odgoj, koji je trajao još nekoliko godina.
S vremenom su se mnoga od te djece izgubila, okrenula se alkoholu ili prosila na smrznutim ulicama Nuuka, iščupana i besciljna. Druga su se na kraju udala za Dance. U rujnu 2022. danska premijerka Mette Frederiksen javno se ispričala pred preživjelo šestero djece. “Ono čemu ste bili podvrgnuti bilo je užasno; bilo je nehumano, bilo je nepošteno i bilo je bezosjećajno", rekla im je.
Alkohol i depresija
Svaki Grenlanđanin poznaje ova dva slučaja. Znaju i priču o ribarima iz primorskih sela koji su 1970-ih gotovo prisilno preseljeni nakon što im je uništeno gospodarstvo. Premješteni su u stambene blokove na periferiji Nuuka u nastojanju da se reorganiziraju ribolovne aktivnosti i učine učinkovitijima. Dezorijentirani i izgubljeni, mnogi od tih Inuita na kraju su se okrenuli alkoholu ili patili od depresije.
Trumpove nedavne izjave Grenlanđani su primili kao moguću priliku da se oslobode danske vlasti, ali i kao prijetnju - strahujući da bi mogli pasti pod kontrolu Washingtona.
