Hrvatskom veleposlaniku u Moskvi Tončiju Staničiću priopćena je odluka Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije o uskraćivanju gostoprimstva jednom hrvatskom diplomatu, bivšem djelatniku hrvatskog Veleposlanstva u Moskvi, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Slijedom sjednice Europskog vijeća održane 23. ožujka Republika Hrvatska se, kao i većina država članica EU, solidarizirala s Velikom Britanijom povodom slučaja trovanja bivšeg ruskog obavještajca Skripala i njegove kćeri u Salisburyju te je 26. ožujka uskratila gostoprimstvo jednom diplomatu ruskog veleposlanstva u Zagrebu, dodaju.
"Proglašavanjem jednog ruskog diplomata persona non grata hrvatska je Vlada stala uz saveznike i partnere u EU i NATO i jasno osudila svaku prijetnju međunarodnom pravu te europskoj i globalnoj sigurnosti", kažu iz MVP-a.
Protjerivanje diplomata
Mnoge zemlje diljem svijeta slijedile su primjer Velike Britanije i protjerale ruske diplomate i zatvorile njihove konzulate u svojim zemljama. Po nekim procjenama dosada je protjerano oko 140 ruskih diplomata. Najviše iz SAD-a i to njih 60. Protjerivanja je započela Velika Britanija zbog optužbi kako su Rusi odgovorni za trovanje Sergeja Škripala i njegove kćeri Julije. Britanci su protjerali 23 diplomata, no unatoč tome ruska diplomatska mreža i dalje je jedna od najbrojnijih u svijetu.
Rusija tako broji 242 diplomatska predstavništva, od čega 143 ambasade, 87 konzulata i 12 ostalih diplomatskih misija diljem 145 zemlja u svijetu. Podaci su to diplomatskog indeksa za 2017. godinu s Lowy Instituta. No Rusi ipak nisu 'najjača' diplomatska sila na svijetu, pa su se ispred njih smjestili SAD, Kina i Francuska.
Unatoč protjerivanjima Rusi i dalje rade na proširenju svoje diplomatske mreže, pa tako primjerice povećavaju svoje predstavništvo u Dublinu. Posljednja udružena akcija protjerivanja ruskih diplomata, u kojoj su se Velikoj Britaniji priključili brojni saveznici i zemlje partneri, među kojima i Hrvatska. Čini se kako je ova udružena akcija jedna od najvećih u posljednjim godinama. Ako ne računamo onu rusku, sredinom prošle godine u kojoj je 'uklonjeno' 755 članova američke diplomatske misije u Rusiji. Bio je to njihov odgovor na sankcije koje su dobili zbog aneksije Krima i optužbi kako su se umiješali američke izbore.
Nema straha od gubitka utjecaja
Broj američkih diplomata koji su otišli ipak je manji zbog toga što u svojim vanjskim predstavništvima većim zapošljavaju lokalno stanovništvo, u ovom slučaju Ruse. Oni to pak ne prakticiraju iz straha od mogućnosti iskorištavanja informacija.
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a zapošljava ukupno 74.400 zaposlenika od kojih je 13.700 zaposleno u inozemnim službama od čega 9.400 izvan SAD-a. Iako točni podaci o broju članova ruskih vanjskih službi nisu poznati, vjeruje se kako je riječ o nekoliko tisuća diplomata. Broj pak ne uključuje one prikrivene i neprijavljene agente koji rade izvan ambasada i konzulata.
Usporedbe radi Velike Britanije ima oko 1.600 diplomata izvan granica zemlje, a oko 59 ruskih diplomata koji su zaposleni u Velikoj Britaniji. U SAD-u se nalazi veliki broj ruskih diplomata, tako da ovih 60 protjeranih neće puno umanjiti njihovu moć u Trumpovoj zemlji. Ruska zatvorena ambasada u Seattleu zapošljavala je 60 diplomata, a samo u predstavništvu u Washingtonu zaposleno je 116 diplomata. Ruska misija u New Yorku pri UN-u i tri konzulata ima oko 50 službenika. Tu su još i kulturni uredi, trgovački, informacijski, vojni, zračni, mornarski uredi i službe.
Rusi ulažu jako puno napora u izgradnju i održavanje svoje diplomatske mreže diljem svijeta. Rasla je na velikom ruskom povijesnom naslijeđu i naravno porasla za vrijeme Hladnog rata. Veliki broj raznih službi imaju i u Istočnoj Europi, a i u svojim bivšim komunističkim savezničkim zemljama Kini, Vijetnamu, Kubi i Angoli, kao i u Africi i Aziji.
Uz SAD najviše diplomata izbacila je Ukrajina i to njih trinaest, zatim slijedi NATO s deset, Francuska i Kanada protjerale su četiri, Njemačka, Albanija i Australija dvoje, a Hrvatska je protjerala jednog diplomata.
Diplomatska zaštita neprijavljenih obavještajnih agenata
Rusima je ovo samo omanji problem, pa i prilika da pametno rasporede snage i puno veći teret stave na leđa svojih prikrivenih obavještajaca, špijuna diljem svijeta, koji čine i veliki broj protjeranih diplomata. Tako je Australija identificirala dvoje protjeranih službenika kao "neprijavljene obavještajne agente" - opis koji je i Velika Britanija upotrijebila za 23 diplomata koje je protjerala.
Ipak će im trebati neko vrijeme da se regrupiraju i izbačene diplomate zamjene novima koji možda neće biti u ambasadama i tako će biti lišeni imuniteta koje im diplomatsko mjesto osigurava, piše BBC.
Ruski predsjednik Putin, i sam bivši KGB-ov agent, osjetit će ovaj manjak agenata, ali istom mjerom odgovoriti drugim zemljama. Tako su najavili zatvaranje američkog konzulata u Saint Petersburgu.
U Velikoj Britaniji nastavlja se istraga oko trovanja Sergeja i Julije Skripal, koju Britanci smatraju ruskim djelom. Ipak pozitivne vijesti stigle su iz bolnice u kojoj se liječe Sergej i njegova kćer Julija Skripal. Dok je njezin otac i dalje u kritičnom ali stabilnom stanju, Julija je pri svijesti i počela je komunicirati.
