Top News
2561 prikaza

Dobili novac, ali škola za Hrvate i Srbe u Vukovaru se ne gradi

Vukovar
Marko Mrkonjić (PIXSELL)
Interkulturalna osnovna škola u Vukovaru imala bi zajednički program za sve i u njoj ne bi bilo odvojenih razreda za hrvatski i srpski školski program

Iako se u Vukovaru i izvan njega uvijek vlasti zaklinju u poticanje tolerancije, zajedničkog života, nužnosti prihvaćanja različitih kultura, u praksi mnoge incijative nailaze na birokratske zidove, političko kalkuliranje i ignoranciju.

Možda jedan od najboljih primjera je gradnja Interkulturalne škole, ili kako je još neki zovu - integrirane škole, za vukovarsku djecu opterećenu podjelama svojih roditelja.

Za razliku od ostalih škola u Vukovaru, u toj ne bi bilo odvojenih razreda u kojima roditelji biraju hoće li djeca učiti prema srpskom ili hrvatskom programu.

Problem odvojenih razreda dosad je već puno puta potenciran u Vukovaru, a neka istraživanja objavljena prije nekoliko godina pokazala su da odvojeni školski programi potiču kasniju međuetničku mržnju i odbojnost prema drugima i drukčijima.

Sveučilište KU Leuven Odabrao Reuters Znanost Top 100 najinovativnijih sveučilišta u Europi - Hrvatske nema

Interkulturalna škola to bi pokušala anulirati tako da sva djeca imaju jedinstven program prema kojem bi učili svi koji bi je pohađali.

Ne radi se samo o problemima srpskog i hrvatskog stanovništva te njihove djece, škola bi imala program u kojem bi se učilo i o kulturnoj različitosti u gradu na Dunavu te o posebnostima svake od 22 manjine. 

Bila bi to početna osnova za daljnji zajednički život grada u nešto tolerantnijem okruženju od onoga koje je ostalo poslije rata. Škola treba imati osam osnovnoškolskih razreda s maksimalno 20-ak učenika, koji bi u školu išli u jednoj smjeni.

Novac je osiguran, škola je trebala biti otvorena u travnju 2017. godine - ali taj rok neće biti ispoštovan. Kad će početi raditi, nitko točno ne zna. Tko je kriv? Svi uključeni više-manje peru ruke i prebacuju odgovornost na nekog drugoga.

Ideju interkulturalne škole začeo je još 2003. godine nevladin Nansen centar za dijalog iz Osijeka. Danas više ne žele ništa komentirati jer čekaju što će učiniti Ministarstvo obrazovanja.

Nakon što su je HDZ i SDSS odbili kao preranu, ideja je zamrla. Sve do 2013. godine.

Projekt nije pogurala niti jedna stranka u Hrvatskoj nego država koja je tisuće kilometara daleko od nas – Norveška.

I bivši ministar Željko Jovanović (SDP) se premišljao o toj ideji i o tome kakve će biti reakcije u Vukovaru, ali ipak je pristao odobriti projekt.

Nakon potpisivanja Memoranduma o suradnji, iz fonda EEA (Europski gospodarski prostor) osigurana su 1,3 milijuna eura ili oko 10 milijuna kuna. 

Hrvatska je prema potpisanom trebala osigurati dodatnih 10 posto novca. Norveška, Island i Lihtenštajn dali su novac za školu u Vukovaru, ali i za provođenje istraživanja o tome može li se isti obrazac primijeniti u Kninu.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović obišao Spomen-područje Jasenovac Dvije Hrvatske Top News HDZ je u Vukovaru dijelio Hrvatsku kao što je dijeli u Jasenovcu

Njihov cilj je bio jasan: probati financirati školu koja će stvoriti veću toleranciju i smanjiti međunacionalne tenzije u nekad okupiranim djelovima Hrvatske u kojima su ratne rane još svježe.

"Cilj projekta interkulturalne škole u Vukovaru je društveni oporavak multietničke zajednice nakon proživljenih sukoba i postizanje više razine razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinskih i većinske skupine", definira nam norveška veleposlanica Astrid Versto što su htjeli postići.

Hrvatska je preuzela obvezu osmišljavati i odobriti program te škole (kurikulum), obnoviti jednu zgradu u Borovu naselju i sagraditi novi objekt koji bi se spojio s tim obnovljenim i činio cjelinu škole. 

Dosad, više od dvije godine kasnije, nije se previše odmaknulo od početka. Kurikulum još nije donesen. Nije raspisan ni natječaj za gradnju novog objekta.

Nema dogovora o tome tko će biti osnivač škole: Grad Vukovar ili država. Jedino što je obnovljen objekt vile Batta. On se polako oprema, ali stoji prazan jer ne može funkcionirati bez susjednog objekta, čija gradnja nije niti počela. 

Za funkcioniranje škole potrebno je napraviti i veći objekt koji bi s obnovljenim bio povezan toplom vezom. 

Zašto nije napravljen? Odgovor je višeslojan. S jedne strane, država nije uspjela riješiti niti imovinskopravne probleme sa zemljištem. 

S druge, Hrvatska je imala tehničku vladu veći dio protekle godine. S treće, niti SDP-u niti HDZ-u ne odgovaraju kritike koje bi eventualno dobili. 

Kompleksan projekt se zato stalno kočio i koristio u političke svrhe. Kao da bi svi željeli da prešutno ugasne, ali nitko ne želi to javno reći.

Primjerice, nevjerojatni su razlozi blokade prošle jeseni, prije prvih parlamentarnih izbora. Nacrt kurikuluma za Interkulturalnu školu napokon je izradilo Ministarstvo obrazovanja, koje je tad vodio Vedran Mornar.

Mornar je dugo ignorirao projekt, uopće se nije njime bavio i on je također jedan od razloga kašnjenja. 

Djeca u školi Negativne posljedice Life Ne treba srljati u reformu obrazovanja, dokaz je 'šuvarica'

Ali je prošle jeseni ipak napravio nacrt kurikuluma. Kad je sve konačno bilo pripremljeno, nacrt nikad nije došao na Vladu.

"U SDP-u su procijenili da će trpjeti napade zbog osnivanja škole uoči izbora, a nije im to trebalo nakon bure s ćiriličnim pločama. Bojali su se da ne izgube izbore, ali su ih ipak izgubili", kaže nam upućeni sugovornik.

I tako je sve stalo. HDZ-ov ministar Predrag Šustar nije imao tu školu u fokusu. Prema našim informacijama, čak nije našao niti vremena sastati se s norveškom veleposlanicom, koja je zainteresirana za nastavak projekta. 

Šustar je na kraju odlučio kako bi ipak bilo najelegantnije da osnivač škole ne bude država nego Grad Vukovar s obrazloženjem da će nakon toga sve ići brže.

Pokazalo se to kao kupnja vremena. Odluka o osnivanju škole nije donsena na gradskom vijeću i ne zna se kad će biti.

Iz Grada Vukovara, koji vodi HDZ-ovac Ivan Penava, ispričali su nam se što ne mogu dostaviti svoje odgovore u roku koji smo im dali jer su zauzeti organizacijom obilježavanja 25. obljetnice Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

"Projekt je veoma kompleksan i zahtijeva više vremena za odgovor", opravdali su se u Vukovaru.

Dječak u školi | Author: Thinkstock Thinkstock
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja također šturi odgovor koji je izbjegao sve konkretne probleme o kojima smo ih pitali. 

Od toga koji su problemi, tko je odgovoran što škola nije završena, kako će se to odraziti na buduće povlačenje novca iz EEA fonda. 

Rekli su da nastavljaju “s planiram aktivnostima u osnivanju škole” te da su u tijeku konzultacije s partnerima: Ministarstvom regionalnog razvoja i Gradom Vukovarom.

"Javnost će o konačnom odgovoru biti pravovremeno obaviještena", kažu nam u ministarstvu.

Samo što je spominjanje riječi pravodobno u ovom slučaju apsurd. 

Škola treba početi s radom do kraja travnja, a kako nije raspisan niti natječaj za izvođača koji će je graditi, jasno je da neće biti niti napravljena. 

Pitanje je hoće li i 2018. godine početi s radom. A novac koji je osiguran iz fonda ne dopušta nikakvo produljenje rokova, pa bi ga država mogla izgubiti.

Što je još gore, tu nije kraj nevoljama. Za razdoblje do 2020., iz istog EEA fonda iz kojeg bi se trebala financirati škola, Hrvatska je trebala imati na raspolaganju više od 103 milijuna eura. 

Ako prvi projekt izgubi povjerenje donatora, moguće je da i taj novac Hrvatska izgubi.

Skoro 750 milijuna kuna koje smo dobili na “lijepe oči” od zemalja koje žele pomoći našoj zemlji tako jednostavno nećemo uzeti zbog sitnih dnevnopolitičkih čarki u Vukovaru.

Iako doznajemo da u noreveškom veleposlanstvu nisu nimalo zadovoljni ovakvim razvojem događaja, norveška veleposlanica Versto veoma diplomatski odgovara na pitanja može li se rok za interkulturalnu školu produljiti te hoće li prvo propasti novac osiguran za školu, a zatim i budući novac iz fonda.

"Uvjereni smo da će Hrvatska završiti ovaj projekt u roku, do travnja 2017. godine. Vjerujemo da će Hrvatska kao potpisnica međunarodnog sporazuma izvršiti preuzete obveze", odgovara nam istovjetno Versto na oba pitanja.

Zbog rokova koje smo naveli jasno je da Hrvatska neće izvršiti svoju obvezu. Veleposlanica to očito ne želi prejudicirati, ali iz njenih odgovora može se jasno iščitati da su im neprihvatljivi bilo kakvo produljenje i dodatna odgađanja projekta.

Sad je ministarstvo preuzeo Pavo Barišić. On je već na početku rekao da ga je dočekao veliki nered u ministarstvu, a teško je očekivati da mu Interkulturalna škola bude prioritet.

Milorad Pupovac, zastupnik SDSS-a, upoznat je s cijelim projektom. Kaže da je otpočetka podržavao ideju, ali i on ističe da je sve stalo upravo zbog političkih razloga: predizbornog vremena, izbora, nove vlade, tehničke vlade...

"Napravljeno je puno na kurikulumu, ali je ostalo još stvari koje treba usuglasiti. Krenuli smo i u pripremu javnosti. Na kraju nije bilo neophodne političke volje da se projekt privede kraju. Vlada treba preuzeti odgovornost i završiti taj projekt", kaže Pupovac.

Dodaje da je nužno napraviti pilot program poput Interkulturalne škole u sredinama kao što je vukovarska.

"Potrebno je stvoriti jedan multikulturni program i vidjeti kako on može funkcionirati bez nametanja rješenja ikome tko misli da nije dobar ili u njega nema povjerenja. Ako škola bude dobra, uvjeren sam da će biti roditelja koji će željeti u nju poslati djecu", zaključuje Pupovac.

To bi na kraju bio dodatn izbor za roditelje, koji sad mogu birati samo između hrvatskog i srpskog školskog programa. Iako bi to bio potencijalni korak naprijed, pitanje Interkulturalne škole uporno se gura pod tepih.

  • EGREG 08:21 25.Studeni 2016.

    DALI SE U HR PONOVNO RAĐA NEŠTO ŠTO JE DOVELO DO AGRESIJE NA NAŠU DRŽAVU, SRBI SU PONOVNO U AKCIJI, A NAŠI POLITIČARI SU MALO ZBUNJENI SVIM DOGAĐAJIMA OKO NAS.