Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad, i to prvi put. Dogovor s poslodavcem je, kaže, ozbiljan i korektan. Prilika je to koju ne želi propustiti.
- Izabrao sam ugostiteljstvo, jer sam komunikativan, znam s ljudima i jednostavno volim taj dinamičan ambijent – stalni kontakt s gostima, timski rad i svakodnevno nešto novo. S obzirom na ekonomske prilike u našoj državi i činjenicu da je ovde teško doći do stalnog i pristojno plaćenog posla, osjećam da nemam puno izbora. Primoran sam da pokušam, makar na nekoliko mjeseci, da nešto zaradim i barem malo olakšam situaciju. Početak rada je zakazan za kraj svibnja, a planiram ostati do početka listopada ako sve bude išlo po planu. Iskreno se nadam najboljem – da će uvjeti biti dobri, da ću steći iskustvo i da će se trud isplatiti - rekao je Salispahić za sarajevsko "Oslobođenje".
U tome što Hrvatima nedostaje radne snage, radnici iz BiH i Srbije vide svoju šansu za zaradu. I to dobru. Oglasa ima svuda. Mame ih osiguranim smještajem, hranom, ali i plaćama. Recepcionari, konobari, kuhari, sobarice i čistačice... Na njihovim leđima je i ova turistička sezona, u Hrvatskoj i u Crnoj Gori.
Uvjeti za rad na Jadranu nikada nisu bili bolji, piše Oslobođenje. Stalnim radnicima se nude povišice, a i srednjoškolci već pitaju za posao. Za konobare plata rijetko kada ide ispod 1.200 eura, barmeni mogu zaraditi između 1.100 i 1.600 eura na mjesec, a recepcioneri od tisuću pa naviše. Velika je potražnja za kuharima, čije se plate kreću od 1.800 do 2.500 eura, dok šefovi kuhinja mogu zaraditi i puno više.
U hotelijerstvu se najviše traže sobari i sobarice, gdje plaća ide i do 1.400 eura.
– Ove godine, kao i prethodnih, očekuje se veliki odljev radne snage. Ljudi uglavnom odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru da rade u ugostiteljstvu i trgovini. Ova godina je možda i najzanimljivija za naše radnike, s obzirom na povećanje plaća i veću potražnju za radnicima. Najtraženiji su konobari i kuhari. Ljudi idu tamo gdje im je bolje, gdje su plaće veće. U Hrvatskoj su plaće veće za 100 do 150 posto u odnosu na naše, u Crnoj Gori za 100 posto... Ljudi i ne razmišljaju previše – jednostavno odlaze, pogotovo jer je uveden status stalnog sezonskog radnika. Time se radnik rezervira za sezonu, a u periodu kada ne radi ima određene benefite – kaže Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske za Oslobođenje.
Republika Srpska inače je praktički pred bankrotom. Ovaj tjedan na izvanrednoj sjednici Vijeća ministara je odlučeno da će BiH preuzeti i platiti dug od 53 milijuna eura slovenskoj tvrtki Viadukt. Njima je ugovor za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu, vrijedan 165 miliona eura, jednostarno raskinut odlukom Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Pa je "Viadukt" preko suda u Bruxellesu bio ishodio zabranu transfera sredstava koje Eurocontrol prebacuje BiH na ime pristojbi za prelete zrakoplova.
"Pored 'Viadukta' imamo još pet arbitraža čija je vrijednost blizu dvije milijarde konvertibilnih maraka odosno milijardu eura koje će sigurno doći na naplatu", upozorio je doministar financija BiH Muhamed Hasanović. Pojedinačno je najveći spor koji protiv RS opet vodi Elektrogospodarstvo Slovenije i to zbog neisporučene električne energije iz termoelektrane Ugljevik koju su u bivšoj SFRJ izgradili zajedno s tadašnjom Elektroprivredom SR BiH. Slovenci na ime duga nastalog od raspada bivše zajedničke države godina traže čak 690 milijuna eura. Spor s vlastima RS slične naravi, iako manje vrijednosti, odnosno u iznosu od oko 100 milijuna eura, s vlastima RS ima i Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja je pak ulagala u termoelektranu u Gacku.
