Jedno od najočitijih objašnjenja ili barem po mnogima glavni faktor koji doprinosi Trumpovom lošem odnosu prema Amazonu, leži u tome što je osnivač Amazona Jeff Bezos vlasnik The Washington Posta, kojeg Trump mrzi, piše to Josh Barro za Business Insider.
Niz razloga zbog kojih Trump ne voli ovu američku kompaniju predvodi onaj najvažniji, a koji je i velika odlika njegovog vladanja, a to je Amazonova sklonost uvođenju promjena, ali ne onih koje Trump želi. "Njegovi prijatelji trgovci nekretninama kažu mu, i on se s time slaže, da Amazon ubija trgovačke centre i građevinski sektor", piše Axios.
Ovaj je prigovor usklađen s Trumpovim viđenjem trgovine u kojoj je zaštitnički nastrojen prema starim industrijama a ne pridaje puno pažnje razvoju novih. Nije ga dirnula ideja kako je jeftiniji uvozni čelik dobar za Amerikance koji kupuju proizvode od čelika ili za američke tvrtke koje koriste čelik za proizvodnju. Njega brine gubitak tvornica koje su bile, ili još uvijek jesu, izvor radnih mjesta u nizu područja SAD-a.
Tu je i činjenica kako Trump ima mnogo prijatelja koji će profitirati od održavanja statusa quo, bez obzira da li je riječ o onima s pozamašnim udjelima u tvornicama čelika ili u trgovačkim centrima.
Možda je zapravo samo riječ o njegovoj nostalgiji za druženju u trgovačkim centrima, već tradicionalnim okupljalištima Amerikanaca. No njegova nostalgična želja u kojoj želi održati zajednice onakvima kakve su nekad bile, sa tvornicama čelika u kojima ljudi rade i trgovačkim centrima u kojima ljudi troše svoj zarađeni novac, jasno odražava želje određenog dijela njegovog biračkog tijela.
Za manjak ljubavi Trumpa i Bezosa razloga ima mnogo. Među njima je i onaj, kako je Trump uvjeren, što je Amazon stekao prednost na tržištu zahvaljujući varanju. Tako kaže kako Amazon besplatno iskorištava američku poštu, koja pak zarađuje velike iznose na isporuci njihovih paketa. Barem zasada, no ostaje vidjeti što će se dogoditi nakon što Amazon proširi neke svoje mogućnosti dostavljanja.
Čini se da optužbe za trgovinsku politiku, barem neke od njih, i jesu točne. Nastavlja Trump i kaže kako Amazon skriva državne i lokalne poreze, što je sasvim točno. Naime, nakon višegodišnjeg otpora, Amazon prikuplja porez na promet od vlastite prodaje, ali ne nužno i na prodaji trgovaca koji koriste njihovu platformu.
No nije se raspravljalo o jednom obliku varanja – 'showrooming', u kojem kupci proizvode provjeravaju i traže trgovinama, izgrađenima od cigle, ali ih naručuju i kupuju preko interneta, i to po najpovoljnijim cijenama.I tu nestaje jedan izvor prihoda, posebno zbog gubitka posla u takvim industrijama, pa time i poreza. Gube i potencijalni kupci koji ostaju bez mjesta gdje bi mogli ono što naručuju preko interneta i fizički pogledati.
Na nekim područjima, posebice na području porezne politike Trump je često koristio snažnu populističku retoriku, a zatim ležemo prihvatio republikansku, ortodoksnu politiku. U drugim slučajevima pak pokazao je spremnost da odmakne od njih i da 'gura' politiku kojoj je cilj usporiti tempo ekonomskih promjena, unatoč prigovorima koji dolaze iz korporativnog sektora.
Najbolji primjer toga je njegova carinska politika. Još je jedan primjer odabir Ministarstva pravosuđa da se suprotstavi spajanju tvrtke AT & T-Time Warner. Kao i kod Amazona, u slučaju AT & T-Time Warnera teško je reći gdje završavaju njegovi osobni obračuni, osvete a gdje počinju njegovi politički interesi.
Ogorčeno se žalio na izvještavanje poznate medijske kuće CNN, podružnice Time Warnera. No, postoji i valjani argument u vezi s tvrtkama s takvom medijskom i njihovom utjecaju na određivanje cijena te kako je blokiranje takvog spajanja zapravo dobra upotreba moći antitrusta, djelatnosti države u svrhu suzbijanja oblika poslovne prakse od strane privatnih osoba ili kompanija koji se smatraju štetnim po tržišno natjecanje ili predstavljaju nepošten odnos prema potrošačima.
Trump nije prva osoba koja je pokazala zabrinutost zbog maloprodaje na internetu, ali još ih je neuobičajeno čuti od republikanaca. Obično je ljevica ta koja naglašava kako je potrebno za dulje razumijevanje tržišta koristiti metričke metode, a ne samo cijene i profitne marže pri odlučivanju o tome jesu li ekonomske promjene poput onih koje predvodi Amazon, dobre.
Liberalni kritičar Amazona vjerojatno bi bio zabrinut zbog uvjeta rada i plaća zaposlenika u njihovim skladištima.
Velika Amazonova popularnost mnoge bi odgovorila od ideja zaoštravanja odnosa s ovom kompanijom. Svake godine, Harris Poll provodi svoje istraživanje javnog mišljenja o 100 u javnosti najprisutnijih kompanija. U 2018. godini najpozitivniju sliku u javnosti upravo ima Amazon. Dvije ranije spomenute kompanije AT & T i Time Warner, smjestile su se na 70., odnosno 81. mjesto.
I ne čudi ova velika popularnost Amazona. Oni su praktični, a kupcima omogućavaju širok izbor. Njihova dostava jako je brza, a u roku od dva dana može im stići što god od raznolikih proizvoda koje Amazonu nudi, požele. I ljudi to vole. Većina ljudi, iako želi očuvati svoje zajednice onakvima kakve su bile, jako je zaposlena i zapravo vole kada proizvode kada ne moraju trošiti dragocjeno vrijeme na kupovanje proizvoda koje žele. Samo ih odaberu i stižu im pred kućna vrata.
Nostalgija je prisutna, no je li prisutna i nostalgija za starim trgovinama? Nedostaju li ljudima odlasci u trgovinu ili im nedostaje podsjetnik kako su većinom ljudi na jako slabo plaćenim radnim mjestima bili okosnica njihove zajednice? Osjećaju li nostalgiju ako ni jedan od njihovih prijatelja nema nikakvih komercijalnih nekretnina?
Njihovo potrošačko ponašanje pokazuje kako - ne. Oni vole kupovati na Amazonu, a ako je vjerovati anketama čini se kako im se i jako sviđa. S obzirom na njegovu nepopularnost, možda Trump neće zapravo htjeti imati tako popularnog neprijatelja poput Amazona.
