Top News
9267 prikaza

Džihadist iz BiH, Osamin miljenik: "Danima sam bio u lancima"

Džihadisti
longwarjournal.org
Sudjelovao je u ratu u Bosni i Hercegovini da bi na kraju pobjegao u Afganistan pod talibansku zaštitu

Nakon 14 godina provedenih u američkom zatvoru Guantanamo, Egipćanin Tarik Mahmud Ahmed al Savah pokušava ponovno izgraditi svoj život u Sarajevu nakon što ga je Bosna i Hercegovina, čije je državljanstvo dobio kao dragovoljac tijekom rata, primila natrag.

"Amerikanci nisu čak rekli ni da im je žao. Samo su me ostavili na sarajevskom aerodromu, a jedina stvar koju sam imao bila je majica na leđima. Nemam nikakve dokumente i ne mogu naći ni posao kako bih se brinuo sam za sebe. Živim u limbu", rekao je al Savah.

Dok je bio zatočen u američkom zatvoru, kaže da su ga držali u neljudskim uvjetima. Bio je okovan 24sata dnevno, a ćelija u kojoj je bio smješten bila je svega 2x2 metra. Držali su ga u takvim uvjetima bez obzira na to što mu se zdravlje pogoršalo i, kako kaže, bolovao je od depresije.

On posebno naglašava da je proveo u zatvoru 14 godina iako mu nikad nije suđeno. Sve optužbe za suradnju s Al Qaidom i pružanje pomoći teroristima odbačene su još 2012. godine, ali bez obzira na to, on je ostao u zatvoru još četiri godine. Bivši američki predsjednik Barack Obama potpisao je naredbu za zatvaranje Guantanama i jedan dio zatvorenika je pušten na slobodu. Budući da američki parlament, pod vodstvom republikanske stranke, nije odredio novac za financiranje tog projekta, Guantanamo i danas radi.

Guantanamo | Author: Youtube Youtube

Novi predsjednik Donald Trump najavio je da će u Guantanamo slati mnoge loše momke, preostalih šezdesetak zatvorenika imaju sve manje nade da će dobiti bilo kakvu odštetu za godine provedene u zatvoru. Tarik se ovih dana bori za golo preživljavanje u Sarajevu, a kaže da preživljava od donacija lokalnih džamija zato što pomoć od 125 dolara mjesečno koje dobiva od Amerikanaca mu nije dovoljna ni za golo preživljavanje. Dodaje kako su mu obećali i 200.000 dolara odštete prije puštanja, ali da nikad nije vidio taj novac.

Al Savah navodi kako je prvi put došao u BiH s početkom rata ranih devedesetih. Prvo je navodno radio za islamsku humanitarnu organizaciju u Zagrebu, nakon čega je otišao u BiH gdje je "bio vozač kamiona i dostavljao humanitarnu pomoć, da bi se na kraju prijavio u vojsku", u kojoj je služio od septembra 1993. do decembra 1995. godine. 

Poslije primirja i potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine, Al Savah se zajedno s ostalim stranim borcima nastanio u selu Bocinje u središnjoj Bosni. Mnogi od njih su kao nagradu za svoje zasluge dobili državljanstvo, nakon čega su se ženili lokalnim djevojkama i osnivali obitelji. Iz jednog takvog braka Al Savah je dobio kćerku, koja trenutačno ide u srednju školu u BiH. 

Ipak, vlasti u BiH nisu blagonaklono gledale na prisutnost stranih boraca, iako su oni sada većinom bili punopravni građani, smatrali su ih sigurnosnom prijetnjom. Optuživani su da podržavaju radikalni islam, a tamošnja Vlada nije željela biti predstavljena kao sklonište za islamske borce.

Zatvor Guantanamo | Author: Thinkstock Thinkstock

Diplomatski pritisci iz inozemstva su konstantno rasli, da bi ta situacija eskalirala poslije terorističkog napada u New Yorku 2001. godine, nakon čega je Vlada SAD urgirala da se isporuče svi oni za koje se smatralo da su povezani s teroristima. Navodno zbog tenzija koje su postojale, Al Savah je odlučio da napusti BiH još 2000. Međutim, on se nije sklonio u Europu ili bilo koju stabilnu zemlju, već je pobjegao u Afganistan. 

U američkim dokumentima se navodi da se Al Savah tijekom bijega krio u više Al Kaidinih skloništa da bi na kraju dospio u trening kamp Al Faruk. Također ga opisuju kao "majstora eksploziva", navodeći kako je sudjelovao u izradi bombi. Na optužbe SAD da je bio u komunikaciji s više Al Kaidinih visokih operativaca, Al Savah odgovara: "Da je to sve istina ja bih bio stavljen pred sud". 

Al Savah je obučio stotine pripadnika Al Kaide za ugradnju i upotrebu eksploziva u cipelama, prslucima,  kemijskim olovkama, nogometnim loptama, televizorima i drugim uređajima. SAD tvrdi da je sudjelovao je u pripremi eksploziva za napad na svjetski trgovinski centar u New Yorku 11. rujna 2001. godine.

Predvodio je poznati "Ebu Ubejdah kamp" za obuku Al Kaidinih terorista za izvođenje terorističkih akcija na prekooceanskim letovima i u svim vrstama prometa u zraku, na kopnu i na moru. Za rad tog kampa izravno i osobno ga je pohvalio Osama bin Laden.

Prethodno je priznao i da je kao član Al Kaide razvio specijalizirane improvizirane eksplozivne naprave (IEDs) za upotrebu protiv američkih vojnih snaga i civila.

Zatvor Guantanamo | Author: Amnesty International Amnesty International

Obavještajne službe SAD utvrdile su da je u ratu u BiH sudjelovao u redovima Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i da je imao pseudonim "Al Layth", te da je bio nepopustljiv i hrabar.

Poslije rata u BiH radio je kao računovođa u "El Karama", firmi zapovjednika odreda "El mudžahedin" Abu Malija.

U bijegu je bio sve do 2001. godine, kada je uhvaćen dok je pokušavao da pređe afganistansko-pakistansku granicu, da bi već u svibnju 2002. godine bio prebačen u Guantanamo. 

Dok je bio tamo bosansko državljanstvo mu je ukinuto, na što Al Savah ni na koji način nije mogao uložiti žalbu. Po ugovoru između BiH i SAD njemu nije vraćeno državljanstvo, već mu je samo omogućen povratak u Bosnu s ograničenim pravima. Na pitanje da li i dalje ima egipatsko državljanstvo odgovorio je da više nema nikakve veze s tom državom, i da svoj život pokušava da obnovi u BiH, sa svojom kćerkom.

Al Savahovo nezadovoljstvo BiH i svim pravnim nedaćama kroz koje prolazi od kada se vratio u tu zemlju je veliko, ali ipak najoštrije kritike odlaze na adresu Sjedinjenih Država. 

Guantanamo | Author: Colin Perkel/Press Association/PIXSELL Colin Perkel/Press Association/PIXSELL

Iz organizacije Amnesty International navode kako je odgovornost SAD da se pobrinu da bivši zatvorenici iz Guantanama mogu ponovo da žive u svojim državama i da se njihova ljudska prava poštuju. Ovo uključuje i financijsku pomoć kako bi ti ljudi mogli sebi osigurati mjesto za stanovanje, zdravstveno osiguranje i slično, i na kraju uspjeli da se zaposle ili nastave da se obrazuju. Naglašavaju da je ovo posebno bitno za države poput BiH, koje se bore da takve uvjete ostvare i za svoje građane. 

Ministarstvo vanjskih poslova BiH uporno šuti o ovom problemu dok američki State department svu odgovornost prebacuje na zemlje koje primaju bivše zatvorenike, i smatraju da su one odgovorni kako bi se tim ljudima osigurali odgovarajući uvjeti za nastavak života. Za to vrijeme Tarik al Savah ostaje zaglavljen u sarajevskom pravnom limbu. 

(tekst je preuzet s Newsweeka)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.