Top News
4222 prikaza

Europa je zanemarena, no ne zbog masona i komunjara

1/5
The U.S. National Archives
U pozadini beatifikacije jednog uvjerenog, ali opet nenametljivog katolika Roberta Schumana mi danas u navodno europskoj Hrvatskoj imamo jednoga galamdžiju s Hitlerovim brkom u liku Marka Skeje

Ni najoptimističniji među nama nisu mogli zamisliti da bi se jednog dana na popisu blaženika i svetaca Katoličke crkve moglo naći ime jednog modernog pragmatičnog političara. Sve do nedavno. U prošli petak je pročelnik vatikanske Kongregacije za kauze svetaca, biskup Semeraro, izjavio kako bi papa Franjo mogao na ljeto dati zeleno svjetlo za proglašenje blaženim francuskog političara Roberta Schumana (1886. - 1963.). Robert Schuman, pravnik i francuski ministar vanjskih poslova, slovi za jednog od pionira europskog mira i jedinstva u opustošenoj i posvađanoj Europi te utemeljitelja projekta europske integracije. 
Schuman je, u dogovoru s Adenauerom, predložio 9. svibnja 1950. u Parizu zajedničku kontrolu proizvodnje ugljena i čelika, najvažnijih sirovina za proizvodnju oružja. Ovo se danas smatra danom rođenja Europske unije. Schumanov plan se zapravo temeljio na uvjerenju da države koje ne upravljaju proizvodnjom ugljena i čelika ne mogu započeti oružani sukob. Iako u početku nije uživao podršku javnosti, uspio je prekinuti začarani povijesni krug ponižavajućih poraza i želje za osvetom i novim ratovima, koji je započeo pobjedom Nijemaca u Francusko-pruskom ratu 1871. 

 | Author: Wikimedia Commons Wikimedia Commons

Kako bismo shvatili značaj Schumanova mirovno-ekonomskog projekta, dobro je prisjetiti se da je Europa sve do 1945. bila sinonim za mržnju i sukobe te da nakon završetka Drugog svjetskog rata nitko nije bio pretjerano uvjeren da će mirnodopsko razdoblje dugo potrajati. Schuman & co. su kao uvjereni demokršćani imali iskustvo ratova, patnje i smrti, koje je u Europi desetljećima bilo više pravilo nego iznimka. Osnivači nove Europe utemeljene na suradnji i miru su iz krvave europske prošlosti izvukli pravu lekciju za budućnost. Oni su bili zagovornici demokršćanske politike koja važnost daje ljudskim pravima i dostojanstvu, temeljnim slobodama, socijalnoj pravdi, vladavini prava te odbacivanju autoritarizma i nacionalizma. Schuman je bio Europljanin s dna kace. Tih, samozatajan, ali uvjeren u ideale koji su ga cijeli život nosili. Za njega mir nije bio puki izostanak rata i nasilja, nego strukturalni mir koji bi trebao svim Europljanima omogućiti pravedni i solidarni suživot. Teško je zanemariti da Schumanov motiv i vizija jedne demokratske europske federacije nisu bili isključivo političkog i ekonomskog karaktera. Iz njegovih se spisa i kasnijih intervjua jasno može zaključiti da je bio pod utjecajem katoličkog filozofa Jacquesa Maritaina te Kantove vizije vječnog mira i ujedinjene Europe iz 1795. Iako se ova vizija Europe ujedinjene na principima solidarnosti i ljubavi može razumjeti samo iz kršćanske perspektive vječnog mira, ona je bila istovremeno otvorena i za kršćansku i za političko-sekularnu Europu. Kršćansko razumijevanje zajedničkog identiteta ne isključuje ostale religije i poglede na svijet. Ono je univerzalno te se upravo u ovoj univerzalnoj slici svijeta skriva iskonski ideal mira i zajedništva za kojim je Schuman kao otac moderne Europe čeznuo. 

 | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv

Nije nikakva tajna da je Europskoj uniji potreban jedan novi vjetar. Brexit, izbjeglička kriza, pretjerana birokratizacija i nesnalaženje u više krucijalnih situacija ozbiljno su potkopali europski optimizam. Sve je ovo tek posljedica krize identiteta današnje Europe. Sve više građana je mišljenja da su političari zaboravili originalnu ideju europskog zajedništva i cijelu priču sveli na birokraciju u Bruxellesu. Schumanova vizija Europe je danas zanemarena. Ne zato što su Europom zavladali “antikristi i masoni, komunisti ovi-oni” (M. P.), nego zato što Europa više nema uvjerenih demokršćana kakvi su bili njezini utemeljitelji. Suprotno pojedinim EU državama koje se koriste kršćanstvom kako bi bile religijski i politički isključive, na Schumanovoj liniji je danas i papa Franjo koji je u više navrata govorio o “novom europskom humanizmu” koji se ne temelji (samo) na judeo-kršćanskim korijenima, nego i na “multikulturalnom europskom identitetu”.

 | Author: Hrvoje Jelavić/PIXSELL Hrvoje Jelavić/PIXSELL

U pozadini beatifikacije jednog uvjerenog, ali opet nenametljivog katolika Roberta Schumana mi danas u navodno europskoj Hrvatskoj imamo jednoga galamdžiju s Hitlerovim brkom u liku Marka Skeje koji samouvjereno tvrdi da su fašistički (“Za dom spremni”) i katolički (“Hvaljen Isus i Marija”) pozdravi slični i jednako važni. 
Kad je već Vatikan počeo beatificirati političare, pitanje je ima li možda i Hrvatska kao papirnata katolička zemlja sa svojom plejadom preglasnih demokršćanskih političara svojega konja za trku i eventualnog kandidata za crkveni kalendar? I zašto nema?  

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 10:33 21.Travanj 2021.

    da je ova drzavs bila postena ustartu zabranila bi pozdrav za dom i zato vi hosovski dimnjačari koriste taj pozdrav, to treba kazniti, oni 10 travnja nek slave s četnicima u bleiburgu.ovaj s brcicima nek zna da je dalmacija antifašističk ... prikaži još!k i nek vrati poreze svojoj rvackoj, svake godine u hrvatskoj se slave 2 dana drzanosti, kazni nema