Od kopanja rovova i postavljanja protutenkovskih barijera do obuke civila za preživljavanje, diljem Europe raste svijest o mogućem sukobu. Ruska invazija na Ukrajinu iz temelja je promijenila sigurnosnu sliku kontinenta, a zemlje na istočnom krilu NATO-a, poput Poljske, poduzimaju drastične korake kako bi se zaštitile. Istovremeno, Njemačka kontroverznim zakonom ponovno otvara vrata vojnoj obvezi.
Poljski 'Istočni štit' od 2,4 milijarde eura
Poljska je pokrenula masivan projekt 'Istočni štit', vrijedan najmanje 10 milijardi zlota (oko 2,4 milijarde eura), s ciljem utvrđivanja svoje 700 kilometara duge granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad. Projekt, koji bi trebao biti dovršen do 2028. godine, uključuje izgradnju mreže nadzornih tornjeva, protudronskih sustava, protutenkovskih rovova, bunkera, minskih polja i drugih fortifikacija.
- Drago mi je vidjeti da 'Istočni štit' ima ovako ozbiljan početak - izjavio je poljski premijer Donald Tusk tijekom obilaska terena.
Ovaj obrambeni sustav, ponekad nazivan i 'Tuskova linija' po uzoru na francusku Maginotovu liniju, nije zamišljen kao neprobojni zid. Vojni stručnjaci objašnjavaju da je cilj usporiti i usmjeriti potencijalnog napadača.
- Danas utvrde nemaju šanse zaustaviti neprijatelja. Cilj je skenirati njegovo kretanje kako bi se kretao onamo kamo mi želimo, jer tamo na njega možemo djelovati vatrenim sredstvima - pojasnio je pukovnik Sławomir Walenczynkowski iz Glavnog stožera poljske vojske.
No, ne slažu se svi s takvim pristupom. Umirovljeni general Jarosław Gromadziński kritizirao je projekt.
- 'Istočni štit' je čisto politički i PR projekt. Barijere na granici bit će uništene za dva do tri sata topničkim napadom. To će biti zona smrti do 30 kilometara u dubinu zemlje, gdje ne bi smjele biti stacionirane nikakve trupe - smatra Gromadziński.
'Živimo u najopasnijim vremenima od Drugog svjetskog rata'
Osim vojnih utvrda, Poljska ulaže goleme napore u jačanje otpornosti civilnog društva. Pokrenut je nacionalni program obuke čiji je cilj do 2027. godine osposobiti 400.000 građana, od školaraca do umirovljenika, za vještine preživljavanja, prve pomoći i kibernetičke sigurnosti.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svatko od nas mora imati vještine i znanje kako se nositi s krizom - rekao je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz.
Interes građana je golem. Cezary Pruszko (60) jedan je od polaznika tečaja, prisjećajući se obuke iz doba komunizma.
- Moja generacija odrasla je s tim prijetnjama. Nije trebalo objašnjavati zašto je to važno. Mnogi mlađi zaposlenici odrasli su u miru i nemaju osjećaj opasnosti. Nadam se da nam ove vještine nikada neće trebati, ali želim da znaju što učiniti ako taj trenutak ikada dođe - kazao je Pruszko.
Poljska je svoj obrambeni proračun podigla na više od 4% BDP-a, što je svrstava u sam vrh NATO saveza po izdvajanjima.
Njemačka vraća vojnu službu na mala vrata
Dok Poljska gradi zidove, Njemačka se suočava s nedostatkom vojnika. Zbog toga je njemački parlament (Bundestag) usvojio novi zakon o vojnoj službi. Iako se ne radi o potpunom vraćanju obveznog vojnog roka ukinutog 2011., zakon uvodi značajne promjene.
Od početka 2026. godine, svi 18-godišnji muškarci morat će ispuniti upitnik o svojoj spremnosti za služenje u vojsci i fizičkoj spremi. Od sredine 2027. za njih će biti obvezan i liječnički pregled. Za žene će sve ostati na dobrovoljnoj bazi.
Cilj je povećati broj vojnika s trenutnih 182.000 na 260.000 aktivnih pripadnika i 200.000 rezervista do 2035. godine. Kako bi privukli mlade, nude se i poticaji poput mjesečne plaće od 2600 eura i subvencije za vozačku dozvolu.
Ovaj potez izazvao je podjele u društvu. Kritičari ga vide kao prvi korak prema potpunoj regrutaciji, a mladi se osjećaju zanemareno. Učenici su organizirali prosvjede diljem zemlje.
- Ne želimo biti zatvoreni u vojarne pola godine i učeni kako ubijati - poručili su organizatori 'školskog štrajka protiv vojne obveze'.
Poljska i Njemačka nisu jedine. Širom Europe raste svijest o novoj sigurnosnoj realnosti. Litva, Švedska i Latvija već su ponovno uvele obvezni vojni rok, a Hrvatska je izglasala njegovo vraćanje od 2026. godine. Danska i Norveška proširile su obvezu i na žene. Sve su to znakovi da se Europa, nakon desetljeća mira, priprema za neizvjesnu budućnost i mogući sukob.
