"Gospodine Geffray, idite i posjetite najsiromašnije, a ne privilegirane“, poručuju francuskom ministru obrazovanja, izgubljenom u vrtlogu mučnih i opasnih prosvjeda srednješkolaca. Dok je u četvrtak putovao po Bordeauxu, ministar obrazovanja posjetio je srednju školu u radničkoj četvrti, inače potpuno opljačkanoj, prije nego što je otišao razgovarati s učenicima u bogatijem predgrađu.
Velika policijska prisutnost raspoređena je oko višenamjenskog objekta Iris u Lormontu, na sjeveru metropole, kada Édouard Geffray ujutro stiže procijeniti štetu od nasilnog upada prije tjedan dana, na marginama srednjoškolskog pokreta.
Tridesetak mladih ljudi zapalilo je i opljačkalo prostorije strukovne tiskarske škole, piše Le Figaro, uzrokujući štetu od nekoliko stotina tisuća eura. "To ne rade nužno učenici; imamo posla s marginalnom skupinom, pojedincima koji nisu otvoreni za dijalog“, naglašava ravnatelj Thierry Malewicz.
U četvrtak se mobilizacija nastavila na mnogim mjestima, a studentski sindikati zakazali su Dan D za subotu, 17. listopada. Spontane demonstracije, koje su okupile nekoliko stotina ljudi, započele su rano poslijepodne, posebno u Bordeauxu, Lilleu i Aubervilliersu.
Vlada računa na praznike, ali subota je Dan D
Osoblje srednje škole Paul-Eluard u Saint-Denisu, jednom od epicentara studentskog pokreta, osudilo je "nasilnu" intervenciju policajaca u civilu na školskom terenu radi uhićenja učenika. Na nacionalnoj razini, glavni sindikat pozvao je ravnatelje škola da sudjeluju u "štraju zavjese" u četvrtak poslijepodne, rješavajući samo hitne slučajeve, kako bi izrazili svoju "situ" frustraciju , navodi Le Figaro.
Vlada računa na školske praznike kako bi smanjila zamah u 3700 srednjih škola u zemlji, ali organizacije mladih pozivaju ljude da se u subotu pridruže mobilizaciji sa žutim prslucima protiv visokih troškova života.
Za to vrijeme, Francusku potresa sve veći skandal zbog postupanja policije prema srednjoškolcima koji već tjednima prosvjeduju zbog katastrofalnih uvjeta u školama. Jedan 15-godišnjak je ostao bez lijeve šake, 14-godišnjaku su polomljeni zubi i čeljust, a 16-godišnjak je izgubio vid na jednom oku. Od početka prosvjeda u policijskom pritvoru završila su čak 6773 maloljetnika. Odvjetnici i organizacije za ljudska prava upozoravaju da se protiv djece koristi sila kakva se inače povezuje s ratnim sukobima.
Ono što je sredinom rujna počelo kao pobuna francuskih srednjoškolaca protiv dotrajalih školskih zgrada, nedostatka nastavnika i loših uvjeta obrazovanja pretvorilo se u jednu od najozbiljnijih kriza francuske policije posljednjih godina. Četvrti tjedan najvećeg vala mladenačkih prosvjeda u nekoliko desetljeća obilježen je dramatičnim svjedočanstvima teško ozlijeđene djece, optužbama za rasističko nasilje i sve glasnijim zahtjevima da se istraži postupanje policijskih snaga.
Francuske vlasti pokrenule su 36 internih istraga zbog sumnji na policijsko nasilje. Među slučajevima koji se istražuju nalaze se četiri maloljetnika za koje se tvrdi da su pretrpjeli teška sakaćenja od eksplozivnog policijskog oružja, dok je još šestero djece zadobilo ozbiljne ozljede. Istrage obuhvaćaju i prijave fizičkog zlostavljanja, vrijeđanja te navodnog seksualnog nasilja.
Evan (15), stolar koji je ostao bez šake
Kako piše britanski The Guardian, posebno je potresan slučaj 15-godišnjeg Evana, učenika strukovne škole koji se školuje za stolara. Dana 5. listopada došao je pred školu u Lensu, na sjeveru Francuske, gdje su u tijeku bili prosvjedi. U eksploziji policijske šok-bombe ostao je bez lijeve šake, izgubio nekoliko prstiju desne ruke i zadobio druge ozljede.
Njegov odvjetnik Bertrand Wattez tvrdi da dječak nije sudjelovao u nasilju, nego je došao na nastavu i zatekao blokadu škole. Osporava i tvrdnju tužiteljstva da je Evan podignuo eksplozivnu napravu s tla. Dječak je nakon tragedije ostao hospitaliziran u vrlo teškom stanju, a njegova obitelj podnijela je kaznenu prijavu.
Ozljede su, prema riječima njegova odvjetnika, usporedive s onima koje liječnici viđaju kod žrtava ratnih sukoba.
Ništa manje dramatičan nije slučaj 14-godišnjeg Edena, koji je teško stradao u Saint-Ouen-l'Aumôneu, sjeverozapadno od Pariza. Prema navodima njegove odvjetnice Else Marcel, policajac ga je iz neposredne blizine pogodio projektilom iz bacača granata. Udaljenost između policajca i dječaka navodno je iznosila samo metar i pol.
Eden je zadobio dva prijeloma čeljusti, izgubio sve donje zube, dok su mu gornji polomljeni. Njegova obitelj podnijela je kaznenu prijavu zbog pokušaja ubojstva. Roditelji tvrde da je dječak toga dana krenuo u školu, ali se zbog blokade odlučio vratiti kući. Videosnimka incidenta, prema dostupnim informacijama, prikazuje ga ispred trojice interventnih policajaca. Jedan od njih zamahnuo je palicom prema dječaku, nakon čega je Eden nogom zamahnuo prema policajcima. Uslijedio je hitac koji ga je teško ozlijedio. Jedan policijski službenik suspendiran je i protiv njega je otvorena službena istraga.
Treći slučaj koji je izazvao ogorčenje dogodio se u Toursu, gdje je 16-godišnji Maël izgubio funkciju jednog oka nakon što je, prema optužbama, pogođen projektilom iz policijskog oružja koje ispaljuje gumene metke. Policajac je optužen za teško nasilje, ali odbacuje odgovornost. Obiteljski odvjetnik tvrdi da mladić nije sudjelovao ni u kakvom nasilnom sukobu, nego se jednostavno nalazio na mjestu prosvjeda.
U pritvoru završilo 6773 djece
Uz teške ozljede, francusku javnost posebno zabrinjava razmjer policijskih privođenja. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od početka prosvjeda sredinom rujna u policijskom pritvoru završila su 6773 maloljetnika. Protiv više od tisuću djece nisu podignute optužbe, dok se protiv 2190 njih vodi pravni postupak. Gotovo dvije tisuće dobilo je alternativne mjere, poput obveznog tečaja građanskog odgoja, bez suđenja i osuđujuće presude.
Takve brojke potaknule su odvjetničke organizacije na pitanje služe li masovna privođenja zaštiti javnog reda ili zastrašivanju mladih kako bi se odvratili od daljnjih prosvjeda.
Nathalie Tehio, predsjednica francuske Lige za ljudska prava, upozorava da su brojni policijski predmeti protiv maloljetnika slabo potkrijepljeni dokazima. Smatra da se masovnim uhićenjima pokušava obeshrabriti prosvjedni pokret.
Odvjetnici iz različitih francuskih gradova prijavljuju i slučajeve ponižavanja djece tijekom uhićenja. Maloljetnici tvrde da su ih policajci udarali šakama, nogama i palicama te im upućivali rasističke, seksističke i homofobne uvrede. Pojavile su se i optužbe za neprimjereno seksualno dodirivanje.
Jedan šesnaestogodišnjak iz pariškog predgrađa ispričao je da je uhićen stotinjak metara od svoje škole, iako je, kako tvrdi, samo namjeravao otići na nastavu. U policijskoj postaji proveo je više od 12 sati, najvećim dijelom u ćeliji s još dvojicom maloljetnika i samo dva madraca.
Policajci masakriraju maloljetne prosvjednike
Prema njegovu svjedočenju, policajci su ga udarali palicom i šakama te mu upućivali uvrede koje je doživio kao rasističke. Pušten je nakon što mu je tužiteljstvo odredilo pohađanje tečaja građanskog odgoja kao alternativu kaznenom postupku.
Ovakva svjedočanstva, prenosi The Guardian, potaknula su francuske odvjetničke udruge da javno pozovu roditelje ozlijeđenih i privedenih učenika na podnošenje službenih prijava. Pravne organizacije upozoravaju da postupanje policije otvara ozbiljna pitanja o zaštiti maloljetnika i njihovim temeljnim građanskim pravima.
Ministar odbacuje optužbe
Francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez odbacuje tvrdnje da policija sustavno primjenjuje prekomjernu silu ili provodi represiju protiv učenika. Ipak, nakon niza teških ozljeda odlučio je suspendirati uporabu šok-bombi tijekom školskih prosvjeda.
Francuska već godinama vodi raspravu o policijskom naoružanju i metodama razbijanja demonstracija. Posebno su kontroverzni eksplozivni projektili i gumeni meci, koji su izazivali teške ozljede i tijekom prosvjeda Žutih prsluka 2018. i 2019. godine. I tada su neki demonstranti ostajali bez očiju ili dijelova udova.
Istraga u Francuskoj
Ipak, iz pravosudnih krugova stižu i opreznija upozorenja. Audrey Bailleul, predstavnica sindikata sudaca, smatra da je zasad prerano zaključivati da je postojala organizirana namjera masovnog kršenja zakonskih procedura.
U pozadini sukoba ostaje problem zbog kojeg su učenici uopće izašli na ulice. U stotinama francuskih srednjih škola nedostaje nastavnika, zgrade su dotrajale, a učenici upozoravaju na nejednake obrazovne mogućnosti između bogatijih i siromašnijih dijelova zemlje.
Umjesto rasprave o obnovi škola i zapošljavanju nastavnika, francuska javnost sada raspravlja o tome kako je moguće da djeca koja traže bolje uvjete obrazovanja završavaju s amputiranim šakama, uništenim zubima i trajnim invaliditetom.
Upravo je to pitanje postalo jedan od najsnažnijih simbola studentske pobune koja je francuske vlasti zatekla nespremne.