Francuska je optužila Iran za dosad nezabilježenu kibernetičku sabotažu u kojoj su hakeri preuzeli kontrolu nad rashladnim sustavima stotina supermarketa i namjerno povisili temperature u hladnjacima i zamrzivačima. Posljedice su bile golema materijalna šteta i uništene količine svježe i smrznute hrane vrijedne milijune eura. Pariz tvrdi da iza operacije stoji iranska Revolucionarna garda, a najavljuje i europske sankcije. Napad se dogodio tijekom listopada, kada su hakeri prodrli u sustave koji upravljaju rashladnim uređajima u približno 700 prodajnih objekata diljem Francuske. Umjesto krađe podataka ili blokiranja internetskih stranica, napadači su se usredotočili na fizičku infrastrukturu trgovina. Manipuliranjem sustavima za regulaciju temperature prouzročili su kvarenje hrane, koju su trgovci potom morali baciti.
Kako piše BBC, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot javno je optužio iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) za organizaciju napada. Riječ je o moćnoj vojnoj i sigurnosnoj organizaciji koja ima ključnu ulogu u iranskom režimu, uključujući njegove obavještajne i vojne operacije izvan zemlje. Barrot je napad opisao kao događaj bez presedana po razmjerima i agresivnosti te kao prvi veliki kibernetički napad usmjeren na sabotažu na francuskom nacionalnom teritoriju.
Francuska je najavila da će na razini Europske unije pokrenuti sankcije protiv svih osoba i organizacija odgovornih za operaciju. Iran zasad nije odgovorio na francuske optužbe pa odgovornost Teherana ostaje tvrdnja francuskih vlasti.
Napadi se proširili na još sedam europskih zemalja
Zabrinutost je dodatno porasla nakon što su prošlog tjedna slični napadi pogodili desetke supermarketa u još sedam europskih država. I ondje su na meti bili hladnjaci i zamrzivači, a cilj napada bilo je ometanje njihova normalnog rada. Zasad nije utvrđeno jesu li napadi u drugim europskim zemljama povezani s operacijom u Francuskoj niti stoje li iza njih isti počinitelji.
Kako je Express ranije pisao, početkom studenoga hakeri su napali rashladne sustave supermarketa u najmanje sedam europskih zemalja, među kojima su Švedska, Belgija, Nizozemska i Finska. Daljinskim upravljanjem podizali su temperature hladnjaka i zamrzivača čak do 50 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su velike količine hrane završile u smeću. Sličan napad u listopadu pogodio je oko 700 francuskih supermarketa, uz štetu procijenjenu na desetke milijuna eura.
Slučaj otvara ozbiljno pitanje sigurnosti sve digitaliziranije europske infrastrukture. Moderni rashladni sustavi, industrijska postrojenja i logistički centri oslanjaju se na računalne upravljačke sustave koji omogućuju daljinski nadzor i podešavanje rada uređaja. No upravo takva povezanost može postati ranjiva točka ako napadači uspiju pristupiti kontrolnim sustavima. Za razliku od klasičnih hakerskih napada u kojima se kradu informacije ili traži otkupnina, ovdje je cilj bio izazvati stvarnu fizičku i gospodarsku štetu.
