Hrvatski navijači su na utakmici rukometnog SP-a protiv Islanđana u petak navečer u zagrebačkoj Areni podigli transparent zahvalnosti Islandu na činu od 19. prosinca 1991. - prvom priznanju hrvatske nezavisnosti od strane neke druge zemlje. Kako je došlo do tog priznanja, koje je za sobom 'povuklo' reakcije čitave Europe i svijeta? Odmah nakon Islanda isto su učinili Ukrajina, Vatikan i Njemačka, a 15. siječnja 1992. uslijedio je val međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Island nije slučajno 'probio led', a veliku je ulogu odigrao Jón Baldvin Hannibalsson, tadašnji islandski ministar vanjskih poslova.
- SAD su bile te, koliko god to iznenađujuće zvučalo, koje su se nakon završetka Hladnog rata zalagale za očuvanje SSSR-a i SFRJ. No svakome tko je iole poznavao situaciju u Jugoslaviji bilo je jasno da se ta zemlja može očuvati samo silom - rekao je Hannibalsson 2024. u dokumentarnom filmu 'Priznanje Hrvatske' Joze Barišića, prikazanom na HRT-u.
Nakon što je sredinom 1991. situacija eskalirala ratom u Sloveniji i Hrvatskoj, te dvije zemlje proglasile su nezavisnost, a sve veze s Jugoslavijom Hrvatska je i formalno prekinula 8. listopada 1991. Uslijedila je okupacija Vukovara i maskar u Škabrnji, nakon čega je i najvećim europskim zagovornicima očuvanja Jugoslavije postalo jasno da je to završena priča. Zato su tadašnje članice Europske zajednice, koju je činilo 12 država, pod vodstvom njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera, tražile put ka međunarodnom priznanju Hrvatske i Slovenije.
Genscher i tadašnji istarski župan Ivan Jakovčić 2010. u Istri
- Genscher je predložio da Island bude prva država koja će priznati Hrvatsku, vjerujući kako će i ostale skandinavske zemlje slijediti nas. Mi nismo članica EU, ali onda je nas mogao uzeti kao primjer i uvjeriti kolege iz drugih EU država da je krajnje vrijeme da se zaustavi krvavi raspad i pomogne Hrvatskoj - rekao je Hannibalson.
Objasnio je i zašto je bilo prirodno da Island prizna Hrvatsku.
- Mi smo narod koji je nekoliko stotina godina bio danska kolonija i izborili smo se za svoju nezavisnost. zato nam je u genima da smo uvijek na strani slabijeg protiv jačeg, da podupiremo Davida protiv Golijata - rekao je u spomenutom dokumentarcu.
Prof. dr. Velimir Srića, hrvatski ekonomist, u feljtonu iz svoje autobiografije objavljenom u Nacionalu, opisao je zašto je Hannibalson bio tako upućen u situaciju u Jugoslaviji.
- Među diplomatima se pričalo da se Hannibalsson s našom političkom situacijom upoznao preko šogora, delegata na utakmici Dinama i Partizana u Beogradu koja je pri rezultatu 1:0 za „Plave“ prekinuta zbog nestanka struje. Navodno ga je naljutilo što je srpska strana tražila da se utakmica poništi - zapisao je Srića.
Nisu zemlje bivše Jugoslavije bile jedine za koje se Hannibalson zalagao. Bio je u Litvi kad im je trebala potpora za samostalnost od SSSR-a, pomagao je i Estoniji te Latviji.
No taj iskusni diplomat ima i sramotnu ljagu na svome imenu i karijeri. Na Islandu je izbio skandal kad se otkrilo da je Hannibalsson prije 25 godina slao eksplicitna pisma nećakinji svoje supruge, a prije tri godine osuđen je na dva mjeseca uvjetno zato jer je na zabavi u svojoj kući u španjolskoj Granadi 2018. godine zgrabio jednu ženu za stražnjicu. Hannibalsson je sve oštro negirao, no nakon tih slučajeva još je žena istupilo sa sličnim iskustvima. Islandski su mediji pisali kako su prijavljeni i slučajevi zlostavljanja dok je bio učitelj 1960-ih.
