Top News
3199 prikaza

HEP ima milijarde, a Ina je godinama gubitaš

Grafikon kretanja Ininih dionica
Borna Filić/PIXSELL
Dođe li do IPO-a, cijena dionice bit će diskontirana, pa građani i zaposlenici mogu očekivati dobit

Ako gledamo gole brojke, riječ je o kraljeviću i prosjaku. HEP - što je, doduše, više dar neba nego izraz menadžerskoga genija uprave - zadnjih godina cvjeta. Zbog  povoljnih hidrometeoroloških uvjeta, odnosno, zdravo seljački rečeno, puno kiše, dobit HEP-a iz 2012. godine sa 71,2 milijuna kuna skočila je na više od 1,29 milijardi kuna krajem 2013. godine. Iduće, 2014. godine, dobit je bila 1,35 milijardi kuna, 2015. godine narasla je na 1,8 milijardi kuna, 2016. oko 2 milijarde kuna, a 2017 će, prema procjenama, biti čak 2,7 milijardi kuna! Pod tim uvjetima, HEP bi za desetogodišnju dobit mogao kupiti gotovo cijelu Inu!

Bude li godina sušna, ove će brojke pasti. No treba reći i to da je uprava HEP-a intenzivno smanjivala broj zaposlenih, što je pridonosilo dobrim rezultatima. Ina, pak, tendencijski nezadrživo pada. U 2015. godini Ina d.d. bilježi gubitak od 1,2 milijarde kuna, a Ina grupa 1,4 milijarde. Godinu dana ranije Ina d.d. poslovala je sa 631 milijun kuna dobiti, ali je grupa imala minus od 1,9 milijardi kuna. Ta se tendencija nastavlja...  Prema današnjoj cijeni dionice, Ina vrijedi 30 milijardi kuna, no volumen trgovine ovom vrijednosnicom izuzetno je mali i o cijeni paketa dvije bi se strane, mađarska i hrvatska, morale dogovoriti pogodbom. Mađari će pritom - ako uopće odluče prodati dionice - tražiti premiju pa nije nezamislivo da traže i 15 milijardi kuna za svoj paket ili neku drugu vrijednost, dok će Hrvatska tražiti diskont, s argumentom da je tvrtka uništena, a cijene energenata manje nego prije.

Vlada računa na pohlepu građana

Promatrane u vremenskoj perspektivi, stvari stoje još gore. Zastupnici drugog doma njemačkog parlamenta predložili su nedavno Europskoj komisiji da se nakon 2030. zabrani registriranje vozila koje pokreću benzinski i dizel motori. Ta je inicijativa pomalo ishitrena, ali  smjer je neupitan - do toga će doći, prije ili kasnije. HEP, pak, nominalno vrijedi 20 milijardi kuna, no pojedini analitičari njegovu vrijednost cijene i na fantastičnih 20 milijardi dolara. Ako bi država prodavala dionice po nominalnoj vrijednosti od 1800 kuna, za 25 posto  HEP-a mogla bi dobiti oko pet milijardi kuna, pa je očito da će vrijednost dionice morati biti veća jer HEP vrijedi više, a Vlada neće budzašto davati najdragocjeniju imovinu koja u državama s razumnijim vladama spada u prirodne monopole. IPO HEP-a vjerojatno bi omogućio građanima solidne zarade na kupnji dionica, kakve su ostvarili i tijekom IPO-a Ine i HT-a. 

Prema studiji koju su priredili Ivan Lovrinčević i Drago Jakovčević, IPO poslovi, u prosjeku, završavaju prvi dan trgovine uz 16,6% višu cijenu u odnosu na ponuđenu cijenu dionice, što pokazuje istraživanje provedeno u 18 zemalja.

No kakvu bi korist imala šira zajednica? Ina je, kako vidimo, solidno devastirana. Bez posla je u toj kompaniji pod mađarskom upravom ostalo oko 6000 ljudi. HT je doživio još veći kadrovski masakr - s više od 13.500 zaposlenih, HT je pao na oko 3500 zaposlenika. Dobit ide dioničarima, a dioničara je najviše - u Njemačkoj. Mađari su pak očito odlučili prerađivati što više nafte u svojim rafinerijama, razvijajući MOL kao “vertikalno integriranu kompaniju”, dok je Ini namijenjena sudbina maloprodajnog lanca i skladišta. Ima li Hrvatska kadrove koji bi izvukli Inu iz gliba?

Energetski holding i Bandićeve pouke

Što ako se država ipak odluči na stvaranje Energetskog holdinga? Ne govori li nam iskustvo Bandićeva Holdinga sve što će se događati i tom državnom gigantu? Zapošljavanje stotina ili tisuća prijatelja, kumova i rođaka, maksimalno zaduživanje uz minimalnu odgovornost? Iz osujećenih namjera Bože Petrova da u Hrvatske vode zaposli svojeg kuma, po cijenu promjene statuta, mnogo je toga vidljivo... No tu se pojavljuje još milijun problema. Kako to da je Vlada na Badnjak rekla da ima cjelovit plan kupnje Ine (kroz prodaju HEP-a), a vijest o arbitraži su doznali tek tog jutra? Kako posao misle dovršiti ove godine, a za provođenje due dilligence treba najmanje šest mjeseci,  koliko i za provedbu IPO-a? Što će na sve reći Most? Mostovci jesu za kupnju Ine, ali nisu za prodaju HEP-a.  Hoće li napustiti Plenkovića i pridružiti se sindikalcima, koji Hrvatskoj prijete obustavom struje ako se Vlada odluči na inicijalnu ponudu dionica njihove tvrtke? No to nije kraj nejasnoćama.

Kakav je status zemljišta na kojemu su sagrađene hidroelektrane? Na njih je kao vlasnik upisana država, što komplicira i produljuje moguću inicijalnu ponudu dionica. Žele li Mađari uopće prodati svoj udio, zašto bi to činili i po kojoj cijeni? Na ta pitanja Vlada nema odgovore ili ih ne želi javno reći. Ispred Vlade o Ini zasad istupa Martina Dalić, žena koju Most ne vidi podobnom za taj posao. Na pitanje treba li se ministrica gospodarstva Martina Dalić izuzeti od odluka o Ini jer joj suprug sjedi u upravi Ine, Božo Petrov u listopadu je rekao:  - Volio bih se više upoznati s tim slučajem, ali ovako načelno mogu reći da ako je točno da je supružnik unutar uprave jedne od tvrtki, onda bi se ona trebala izuzeti...

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.