Top News
17273 prikaza

Političar poznat po odlučnosti iznio je zapanjujuću ocjenu Vlade

Radimir Čačić
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Orešković je vukao poteze za brzo poboljšanje rejtinga, izvlačenje iz statusa ‘smeća’. To bi nam donijelo znatno manje kamate i velike uštede. Plenkovićeva vlada nije htjela nastaviti tim putem

Radimir Čačić, lider Reformista, za Express je ocijenio prve poteze Plenkovićeve vlade, naročito proračun, koji trasira mnoge politike... 

Vladi je dobro krenulo, sve raste, od BDP-a do proračuna, koji neki zovu sanaderovskim?

Više sam puta naglašavao da ova Vlada može računati na dobar vjetar u leđima i nastavak rasta. No u tome nema nikakve njezine zasluge. Do tog je povoljnog trenda došlo čak i bez zasluge prethodnih vlada. 

Nije li Milanovićeva konverzija kredita u francima, kao i korekcija sustava oporezivanja dohotka ipak utjecala na povećanu potrošnju i rast BDP-a? 

U manjoj mjeri jest, ali to nije bilo presudno. Konverzija švicarca bila je spašavanje golog života desetaka tisuća života građana Hrvatske. Ta je mjera donosila, nije odnosila političke poene. Milanovićeva vlada nije povukla ni jednu mjeru koja odnosi političke poene, nije izvela ni jedan hrabar zahvat. Plomin C, monetizacija autocesta, outsourcing – ništa što bi bilo korisno za zemlju i bilo državnički mudro, mada bi odnijelo dio glasova, nije napravljeno. Smanjenje poreza na dohodak je dobra, odlična mjera, a dobra je i sad, kad je vuče Marić. To je ista logika. Ima samo jedan problem: Milanovićeva je vlada to napravila na jedan brutalno nepravedan način. Uzela je novac lokalnim vlastima, iako one dobivaju samo mrvice. Uzeli su im dvije milijarde.

Zoran Milanović | Author: Zarko Basic (PIXSELL) Zarko Basic (PIXSELL)

Ali svi su oni preživjeli. Kako? 

Preživjeli su – nikako. Prebacili su sve troškove na veće cijene vrtića, digli prireze, smanjili održavanje nerazvrstanih cesta, kvalitetu komunalnih usluga... Sve smo to, dakle, mi platili. Sad taj isti potez povlači Plenkovićeva vlada, ali formira fond od  1,3 milijarde kuna kako bi pomogla tim jedinicama. To je dobar i korektan potez. Prijenos poreza na nekretnine u prihode lokalne i regionalne samouprave je isto dobar, ali je i to nepravedno jer porez na nekretnine nije isti u Dubrovniku i Varaždinu ili Donjem Lapcu... 

Čemu onda pripisujete današnji rast? 

Sadašnji rast dijelom, ali samo dijelom, možemo zahvaliti naporima Oreškovićeve vlade, koja je bila cijepljena od političke demagogije dok se ponašala ozbiljno, odgovorno i racionalno. Šef vlade dolazio je iz sasvim druge priče, kao i ministar financija, koji je s njim lako nalazio zajednički jezik i bio spreman racionalno postupati. Imali smo, dakle,  jednu relativno racionalnu vladu – ali samo zbog činjenice da vladu zapravo nismo ni imali. No rast suštinski ima druge uzroke. 

Koje? 

Ukupna klima je povoljna. Imamo najnižu cijenu kapitala u povijesti. Najniža je cijena energije. Prostor za rast je posve otvoren, dijelom zbog ulaska u EU, dijelom zbog rasula na mediteranskim turističkim tržištima. Prostor se otvorio i mi ga koristimo, ali nedovoljno. Kad se to zbroji, pa tome dodamo i činjenicu da unatoč traljave, aljkave i nesposobne administracije ipak dolazimo do situacije u kojoj iz EU fondova dobivamo više nego što dajemo, jasno je da imamo posla s jednom sinergijom za koju nismo sami pretjerano zaslužni. 

Rast se nastavlja? 

Da, mi ćemo i dalje rasti. Investicije rastu, ukupna klima je pozitivna. To se moglo iskoristiti na način koji je forsirao Orešković.

Tihomir Oreškovi | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

O čemu govorite? 

O tome da smo prije svega trebali izaći iz junk statusa, pobjeći iz kategorije rejting smeća. Jer kad imate javni dug na 90 posto, pa pada na 83, a zatim na 80 – što je plan za sljedeću godinu – diže vam se rejting, kamate padaju, kapital pojeftinjuje. Mi smo oduševljeni jer sad plaćamo kapital 3, 4 ili  5 posto, a naši susjedi, Slovenci, pa čak i Mađari s lošom ekonomijom, plaćaju duplo manje. Kad to pretvorite u konkretan iznos, radi se o dvije milijarde kuna – godišnje. Orešković je to prepoznao, znao je što treba napraviti, i to je napravio. Ova vlada je to prepoznala, znali su što treba napraviti, imali su sve pretpostavke – ali to nisu napravili. Ponekad mi se čini da Zdravko Marić ima dvojnika. 

Možemo li onda zaključiti da je Tim Orešković vladu vodio bolje od Milanovića i Plenkovića?

Neupitno je, iz proračuna se vidi da je on to radio odgovorno. Ja sam, čim je Marić tada izašao u javnost s proračunom, rekao da je to najčišći, najtransparentniji proračun koji sam vidio. On je na tragu svih dotadašnjih proračuna, on je resavska škola, on je i dalje prepisivanje, ali se zaustavilo političko ludovanje, orgije potrošnje... No taj pravac nije nastavljen. 

Mi i dalje imamo posla s nekom vrstom dogovorne ekonomije? 

Ova vlada, nažalost, nema jasnu tržišnu orijentaciju. To se vidi iz budžeta koji je narastao za dvije milijarde. Malo smo se razbahatili i razigrali, a u deficit i dalje nismo uračunali zdravstvo, nema tu sindikata, nitko ne kaže da će se priznati vojnicima HVO-a prava branitelja u punom opsegu. Mi sad za BiH dajemo razliku u odnosu na bosansko osiguranje, za ljude koji su se borili u BiH, a ne u Hrvatskoj, i to podržavamo, za obitelji i stopostotne invalide, ali sad se ide na sva prava, stambena itd. Taj dio je posve lud i nosi dvije milijarde dodatnih  troškova. Tu su i privilegirane mirovine, a ponovno se ide i na otvaranje PTSP-a. To je savršen način da dobijete ozbiljan novac i ozbiljnu mirovinu, a ozbiljan podatak nam kaže da Vijetnamski rat – koji nije bio kamilica - ima deset puta manji broj PTSP oboljenja od Domovinskog  rata. Jako smo osjetljiva nacija. To  nisu tržišna ponašanja, to je kupovina glasova novcem jada i bijede.

Andrej Plenković na sjednici Vlade | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Ako brojne skupine starih klijenata dobiju nova prava, pa tim skupinama dodamo nove, koja će iduća vlada imati političke snage da to riješi? 

Ušli smo u jedan period koji će trajati tijekom ove Vlade – mislim, četiri godine - i koji je vrlo pozitivan. Mi ćemo smanjivati javni dug, mi ćemo poboljšavati i rejting, ali mi smo zemlja propuštenih šansi. Otvorila se prilika da napravimo pomak, svi rastu, pretekla nas je i Rumunjska, imaju rast nekoliko puta veći od Hrvatske, a mi imamo BDP manji od onoga koji smo imali 1980. Trideset i pet godina bačenih niz vjetar! 

Sljedeće godine, dakle, ne trebamo očekivati nikakvu havariju? 

Tako je. Mi ćemo realno dogodine imati od 3 do 3,5 posto rasta. Problem je što nismo stvorili šansu da ubrzano dignemo rejting. Smjer je dobar, ali je dinamika nedovoljna, dobit ćemo možda neki mali plus, ali to nije dovoljno. 

Bismo li mogli, trebali kupiti Inu, i što nam jamči da ne bismo platili milijardu dolara da kupimo radno mjesto nekom talentiranom kumu Bože Petrova? 

Ina je držala kakav-takav rast tijekom Dragičevića. Hrvatska je imala utjecaj, kakvi god bili naši menadžeri ili politika, a kad smo ispustili uzde, tu je došao neki drugi interes. Mi moramo iskočiti iz te mađarske zamke. Njihov je interes da Ina nestane. On nije nelegalan, on je kompanijski legalan, ali nije naš. 

Hoćemo li mi moći, u perspektivi nekoliko godina, izbjeći ulazak Rusa u HEP. Inu itd. Dugovi će se morati vraćati?

Rusi su već tu. Oni su veliki dobavljač energije za Europu i nije ih moguće izbjeći ni u Europi ni u svijetu. Oni su tu kod nas i kroz PPD.  Pitanje je samo što uraditi i na koji način. Doktorat Henryja Kissingera ‘Doba kneza Meternicha’ na početku ima moto koji kaže: ‘Ne postoji politika, postoji samo geografija’. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.