Tko je čovjek koji je unatoč nedostatku formalnog obrazovanja postao najutjecajniji europski političar i državnik? Tko je čovjek koji je bez vojnog obrazovanja uspio pokoriti Europu? Ali i tko je čovjek koji je stvorio jedan od najradikalnijih i najbrutalnijih režima u svjetskoj povijesti? Odgovori su se tražili u njegovu djetinjstvu, odgoju, odnosu prema ocu i majci, njegovoj seksualnosti, mentalnim poremećajima i bolesnoj ambicioznosti. Iako je svatko imao pravo dati svoj doprinos analizi lika i djela Adolfa Hitlera, najzanimljivije su one analize koje su napravili stručnjaci. Dvije takve došle su u posjed tjednika Express.
Riječ je o analizama koje je 1943. naručila američka obavještajna agencija OSS (Office of Strategic Services), preteča CIA-e. U njihovoj izradi sudjelovali su znanstvenici iz različitih institucija, a osoba koja je vodila cijeli projekt bio je jedan od najuglednijih američkih psihologa i profesor na Sveučilištu Harvard - Henry A. Murray. Na gotovo četiri stotine stranica pokušalo se odgovoriti na pitanja kako je nastao Hitler, zašto se ponaša tako kako se ponaša i predvidjeti njegove postupke u budućnosti.
Murray i njegov tim uzroke Hitlerova ponašanja traže u njegovoj osobnoj prošlosti, točnije u djetinjstvu. Rečenicu koju je sam napisao u “Mein Kampfu”: “Cijenio sam oca, ali sam volio majku” stručnjaci analiziraju na više razina. Opće je poznato da je Hitlerov otac bio nasilnik koji je maltretirao i zlostavljao sve ukućane, uključujući čak i psa. Takvo ponašanje sigurno je utjecalo na normalizaciju brutalnosti, nasilja i netolerancije što će Adolf također početi prakticirati kroz svoj život. Za razliku od oca, Hitlerova majka bila je prema njemu nježna, blaga i često pretjerano zaštitnička. Prema autorima analize, rezultat takvog odnosa bila je jaka “libidinalna privrženost”, poznata i kao Edipov kompleks. Odnos sina prema majci uskoro će se početi preslikavati na odnos Adolfa Hitlera prema Njemačkoj. Poput majke, on idealizira i Njemačku, kao mladu (bila je 23 godine mlađa od oca) i snažnu državu koja ima dobru budućnost, ali u promijenjenim okolnostima. Zanimljivo je kako stručnjaci primjećuju, po njihovu mišljenju, podsvjesnu, ali bitnu razliku u korištenju termina za Njemačku od strane Hitlera i ostalih Nijemaca. Dok je većina koristila termin “Fatherland”, on je gotovo uvijek koristio termin “Motherland”.
U tom slučaju je i Adolf Hitler, glavni krivac za smrt milijuna Židova, ustvari jednom četvrtinom bio Židov. Uostalom, zanimljivo je da ne postoje dokazi o Hitlerovim antisemitskim stavovima sve do završetka Prvog svjetskog rata i njegova odlaska u Njemačku. Naprotiv, tijekom života u Linzu, ali i Beču, neki od najbližih prijatelja bili su mu Židovi, a jedno vrijeme je čak i živio kod porodičnih kumova, koji su također bili Židovi. Zašto je onda postao antisemit i krivicu za sve nevolje počeo pripisivati Židovima? Možda baš zbog toga, smatraju autori analize, što je znao za svoje podrijetlo pa se obračunavajući sa svjetskim židovstvom ustvari obračunavao sa židovstvom u sebi.
Analizirajući sve dostupne informacije, Murray zaključuje da postoje opravdane sumnje kako je Hitler, između ostalog, bio feminiziran, impotentan te da je čak prakticirao i homoseksualne odnose. Svi ti unutrašnji demoni bili su važan katalizator za njegovo demonsko ponašanje prema svima ostalima.
Sve o Hitlerovu psihoprofilu pročitajte OVDJE.
