Njemačkoj oronuloj i zastarjeloj mreži bunkera potrebna je velika obnova, prema riječima čelnika savezne agencije zadužene za nacionalnu civilnu zaštitu u slučaju napada. Predsjednik Savezne agencije za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) Ralph Tiesler rekao je u intervjuu za njemačke novine Sueddeutsche Zeitung: "Dugo je u Njemačkoj vladalo rašireno uvjerenje da rat nije scenarij za koji se trebamo pripremati. To se promijenilo. Zabrinuti smo zbog rizika od velikog agresivnog rata u Europi.“
Tieslerove riječi predstavljaju stvarni strah, koji se širi diljem Europe, da bi Rusija mogla ponovno pokušati napasti Europu u roku od četiri godine. Taj se vremenski okvir općenito smatra minimalnim razdobljem koje bi Rusiji bilo potrebno za ponovno naoružavanje nakon krvave i duge kampanje u Ukrajini, javlja CNN.
Njemačka ima samo 580 bunkera, od kojih mnogi nisu u funkciji, navodi se u novinskom izvješću. Taj je broj manji od gotovo 2000 koliko ih je postojalo tijekom Hladnog rata. Samo pet posto njemačkog stanovništva trenutno bi moglo potražiti sklonište u slučaju napada, izvijestio je Sueddeutsche Zeitung. A Njemačka ima oko 83 milijuna stanovnika. Dakle, mjesta ima za oko četiri milijuna ljudi.
Šef agencije za civilnu zaštitu rekao je da će nadograditi tunele, stanice metroa, podzemne garaže i podrume javnih zgrada kako bi se "brzo stvorio milijun skloništa", kao i proširili nacionalni sustavi sirena i obavještavanja. Tiesler je rekao da će njegova agencija predstaviti cjeloviti plan za obnovu i proširenje tijekom ljeta, ali je dodao da još uvijek treba osigurati financiranje.
"Novi bunkerski sustavi s vrlo visokim zahtjevima zaštite koštaju puno novca i vremena", rekao je Tiesler. Napomenuo je da će BBK-u vjerojatno trebati "najmanje" 10 milijardi eura u sljedeće četiri godine i dodatnih 30 milijardi eura u sljedećih 10 godina za dovršetak remonta.
Friedrich Merz, prije nego što je službeno postao kancelar, uspio je osloboditi više od 500 milijardi eura za njemačku obranu, od čega bi BBK imao pravo primiti dio sredstava. Međutim, s obzirom na opseg zadatka modernizacije njemačkih oružanih snaga, raspodjela novca mogla bi biti prioritet negdje drugdje. Merz se nedavno zavjetovao da će njemačku vojsku učiniti najjačom u Europi, ali da bi ispunio to obećanje, morat će potrošiti ogromne svote novca na modernizaciju, obuku i opremanje vojnika.
Izvješće parlamentarne komisije za oružane snage, objavljeno ranije ove godine, istaknulo je da njemačka vojska ima "premalo svega".
Izvješće Bundestaga navodi da je vojska dugo bila nedovoljno financirana, a velik dio osnovne infrastrukture vojske, uključujući vojarne, znatno je ispod standarda. To se događa i u trenutku kada se vojska bori s ispunjavanjem ciljeva novačenja. Njemačka se 2018. obvezala povećati svoje stalne snage na 203.000 do 2025. - ciljni datum koji je kasnije revidiran na 2031. Trenutna veličina stalnih snaga njemačke vojske iznosi samo 181.000.
Merzova vlada razmatra mogućnost uvođenja obvezne vojne službe. Pitanje ljudstva također zabrinjava Tieslera i BBK. „Nedostaje nam osoblja u hitnim slučajevima“, rekao je za novine Sueddeutsche Zeitung. "Možda nam je potrebna obvezna vojna služba ili dobrovoljna služba civilne obrane... Ona koja omogućuje izbor između civilne i vojne službe za zemlju“, rekao je.
