Pentagon se priprema za tjedne kopnenih operacija u Iranu, izvijestio je Washington Post u subotu, pozivajući se na američke dužnosnike. Planovi bi mogli uključivati napade specijalnih operacija i konvencionalnih pješačkih trupa, izvijestio je Post. Hoće li predsjednik Donald Trump odobriti bilo koji od tih planova ostaje neizvjesno, prema Postu. Trumpova administracija rasporedila je američke marince na Bliski istok dok rat u Iranu traje već peti tjedan, a također je planirala poslati tisuće vojnika iz 82. zračno-desantne pukovnije američke vojske u regiju.
Prema izvještajima američkih medija, vojni planeri ne razmatraju invaziju punog opsega, poput onih u Iraku ili Afganistanu. Umjesto toga, fokus je na nizu kraćih, ciljanih operacija. To bi uključivalo iznenadne prepade koje bi izvodile postrojbe za specijalne operacije i konvencionalno pješaštvo. Jedan neimenovani američki dužnosnik izjavio je kako bi takve misije mogle trajati "tjednima, a ne mjesecima", dok je drugi procijenio da bi se mogle protegnuti i na "nekoliko mjeseci".
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je tu logiku u priopćenju.
"Posao Pentagona je da vrši pripreme kako bi vrhovnom zapovjedniku pružio maksimalan broj opcija. To ne znači da je predsjednik donio odluku."
U središtu vojnih planova nalaze se strateški važni otoci koji Iranu osiguravaju kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i izvozom nafte. Kao jedna od ključnih opcija spominje se zauzimanje ili blokada otoka Kharg, glavnog iranskog terminala preko kojeg prolazi gotovo sav izvoz nafte. Zauzimanje Kharga, kako objašnjavaju analitičari, ne samo da bi presjeklo ključni izvor prihoda režima, već bi Washingtonu dalo i snažan adut u eventualnim pregovorima.
- To je kao da uzmete figuru s iranske šahovske ploče i stavite dodatni pregovarački žeton u svoj džep - slikovito je opisao Alex Plitsas, bivši dužnosnik Pentagona.
Osim Kharga, kako izvještava Axios, razmatraju se i druge mete, poput otoka Larak, koji Iranu služi za nadzor Hormuškog tjesnaca, te otoka Abu Musa, koji je predmet spora između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Neki od najrizičnijih scenarija navodno uključuju i kopnene upade duboko u iranski teritorij s ciljem osiguravanja postrojenja s obogaćenim uranijem, iako bi se taj cilj mogao pokušati ostvariti i masivnim zračnim udarima.
Dok se planovi razrađuju, SAD nastavlja jačati vojnu prisutnost u regiji. Tisuće američkih marinaca već su stigle na amfibijskom jurišnom brodu USS Tripoli, a očekuje se i raspoređivanje elitne 82. zračno-desantne divizije, poznate po sposobnosti brze reakcije. Procjenjuje se da bi se za potencijalne operacije moglo angažirati i do deset tisuća dodatnih vojnika, koji bi se pridružili već značajnim snagama prisutnim u Perzijskom zaljevu.
Međutim, ideja o slanju vojnika na tlo ne uživa jednoglasnu podršku u Washingtonu. Dok neki dužnosnici zagovaraju "konačni udarac" kako bi se Iran prisilio na pregovore ili kako bi Trump mogao proglasiti pobjedu, drugi su znatno oprezniji. Državni tajnik Marco Rubio izjavio je kako vjeruje da SAD može ostvariti sve svoje ciljeve i bez kopnenih trupa, ali je dodao da administracija mora biti spremna "na sve nepredviđene situacije".
Oprezu pridonosi i raspoloženje javnosti. Nedavna anketa agencije AP-NORC pokazala je da se čak 62 posto Amerikanaca protivi slanju kopnenih trupa u Iran, dok takvu mjeru podržava svega 12 posto.
Rat, koji je započeo zajedničkim američko-izraelskim udarima 28. veljače u kojima su eliminirani vrhovni vođa Ali Hamenei i četrdesetak drugih visokih dužnosnika, traje već mjesec dana. Sam predsjednik Trump ne odustaje od oštre retorike. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio je iranskim pregovaračima da se "ubrzo uozbilje, prije nego što bude prekasno".
- Bolje im je da se brzo uozbilje, jer kad se to dogodi, NEMA POVRATKA, i neće biti lijepo! - napisao je Trump.
U telefonskom razgovoru za CNBC otišao je i korak dalje, izjavivši da je cilj operacije trajno onemogućiti Iranu da se oporavi.
- Kad bismo otišli sada, trebalo bi im najmanje deset godina da se obnove, ali obnovili bi se. Ako ostanemo dulje, nikad se neće obnoviti - poručio je Trump.
Istovremeno, iza kulisa traju pokušaji diplomatskog rješenja. Pakistan, Egipat i Turska nastoje organizirati sastanak između zaraćenih strana, no napredak je spor. Iranski dužnosnici izražavaju duboko nepovjerenje prema američkim namjerama, strahujući da su pregovori samo paravan za nove napade.
