Nakon izbora u nedjelju, jedan od trojice članova novog predsjedništva BiH postao je bombastični, prokremaljski orijentirani srpski nacionalist Milorad Dodik. Oduvijek razmišlja samo o jednom - osamostaljenju Republike Srpske kojoj je na čelu i koja je sastavni dio BiH. Ono što zabrinjava je da bi ostvarenje njegovog sna zapravo značilo raspad BiH i moglo bi potaknuti zemlju i širu regiju u novi veliki sukob kao što je bio onaj 90-ih godina. Također je alarmantna činjenica da je Dodikov najveći međunarodni oslonac Rusija i da bi Putin mogao potaknuti Dodika da pokrene nove nemire na granicama EU, analizira Foreign Policy.
Na neki način, rusko miješanje u Republiku Srpsku je vidljivo i golim okom. Samo 15 minuta šetnje sjeverno od Banja Luke na prašnjavoj livadi preko puta nogometnog stadiona ovdje će na površini od 70.000 četvornih metara biti smješten ruski Kulturni centar i crkve s pet kupola čiji se nacrt temelji na drevnoj katedrali koja je stajala u Kremlju dok nije uništena u boljševičkoj revoluciji.
Komentari poput bivšeg američkog ministra obrane Michaelom Carpentera i bosanskog akademika i političara Emira Suljagića tvrdili su kako je krajnji cilj Kremlja da Bosnu razori u dva, ako ne i tri, dijela: Republika Srpska koja bi se mogla priključiti Srbiji ili ostati neovisna; zatim Bosna bosanskih muslimana i mogući treći - hrvatski entitet. Kao što je bosanski političar Reuf Bajrović rekao u siječnju Guardianu:"Rusi su odlučili iskoristiti svoj utjecaj na Balkanu kako bi dobili željeni rezultat", što je "kraj Daytonskog sporazuma i stvaranje srpske države".
Takav se ishod može biti vrlo koristan Moskvi. To bi proizvelo malu, snažno militariziranu prijateljsku državu koja je ovisna o Rusiji i izravno je na granici EU. Dodik sam potiče takva razmišljanja često povezujući neovisnost Republike Srpske i Rusije, kao što je učinio tijekom posvećenja kulturnog središta. U međuvremenu, Dodikove policijske snage se naoružavaju, a ruski plaćenici formiraju pro-Dodikovsku paravojnu postrojbu, što dodatno dolijeva ulje na vatru.
No, nisu svi uvjereni da je raspad Bosne i mogući rat između Srba i Bošnjaka, a da ne spominjemo i bosanske Hrvate, samo u interesu Rusije.
"Uostalom, ako je Rusija previše povezana s Dodikom, to znači da bi se morala umiješati, a Rusija je već dovoljno umiješana u vojne avanture u Siriji i Ukrajini, te joj ne trebaju novi sukobi", smatra Dimitar Bechev, član Atlantskog vijeća.
Prema njegovom mišljenju, sadašnji status BiH Rusiji puno više odgovara. To je podijeljena slaba država koja se neće tako brzo pridružiti NATO-u.
Rusija je također sposobna utjecati na situaciju u BiH korupcijom i kronizmom. Na primjer, Moskva je preuzela kontrolu nad ključnim tvrtkama u strateškim sektorima poput nafte i plina, rekla je Tena Prelec, istraživačica na Londonskoj School of Economics.
To odgovara i Rusiji zbog lakšeg sklapanja biznisa, kao i bosanskim političkim elitama. One narodu to prikazuju kao dovođenje stranih investicija u zemlju, a istovremeno na taj način pune vlastite džepove, smatra Prelec.
"Ono što Kremlj želi više od samostalne Republike Srpske jest da budu posrednici", smatra Alida Vračić, politički znanstvenik i izvršna direktorica Popularia - Think-Tanka u BiH.
Za sada, promatrači kao što je Srećko Latal, bosanski analitičar i novinar, ne misle da će Dodikovo uskrsnuće nužno donijeti značajno povećanje ruskog utjecaja.
"Umjesto toga prije bi se moglo reći da je Kremlj preusmjerio svoje interese sa svojeg važnijeg saveznika Srbije, prema Dodiku i bosanskim Srbima. Čak i oni koji su skloniji Rusiji, kao što je Bechev, kažu da ako se Rusija učvrsti u Republici Srpskoj, promjena može biti marginalna.
"Jačanje Ruskog utjecaja na Balkanu je kontraproduktivno jer više od ičeg drugog odvlači pozornost sa strukturnih problema i njihovog rješavanja, uključujući vladavinu prava i pitanje korupcije.
