Ratna noćna mora vraća se na Balkan. Rat na Balkanu je već počeo. Srbija nema puno vremena. Srbija se sprema za novi rat protiv Hrvatske. Sva sila ovakvih i sličnih naslova proteklih mjeseci opsjeda naslovnice portala i novina u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Tu tvrdnju često izriču rashodovani obavještajci i zaboravljeni političari željni medijske pozornosti, ali i ozbiljni analitičari, think-tankovi povezani s vladama najmoćnijih sila, bivši ministri...
Zadnje, i to vrlo detaljno obrazloženo, objavljivanje teze o nadolazećem ratu zbilo se u analizi američkog Instituta za stabilizaciju i tranziciju (IST). Ta nevladina organizacija okuplja niz bivših američkih generala i logističara koji su u Iraku i Afganistanu proteklih godina obavljali vrlo delikatne zadatke i evidentno bili vezani uz obavještajne službe. Među njima je i Max Primorac, dugogodišnji savjetnik američke vlade, ali i zaposlenik Pentagona.
Primorac je, jasno, hrvatskog podrijetla, a u našoj je javnosti rijetko spominjan. Prisjetio ga se jednom tek Dražen Budiša, kad je progovorio o prikupljanju novca za svoju kampanju u SAD-u. Njegove teze (doduše, nije ih osobno potpisao, ali nagađa se da je on autor) o izbijanju rata na Balkanu polaze od činjenice da će opći izbori u BiH 2018. godine izazvati takve napetosti zbog kojih će oružani sukob biti nemoguće izbjeći.
I doista, imaju li se na umu Dodikov referendum, pa Izetbegovićeve izjave o turskom pokroviteljstvu nad Bosnom, u BiH kuha već dugo. Ali možda bi procesi u Srbiji i Hrvatskoj - mobilizacije, vježbe i naoružavanje - trebali još više zabrinuti.
U Hrvatskoj i Srbiji bitnu ulogu u upravljanju procesima koji bi se mogli nazvati militarizacijom zemlje imaju ministri obrane. U Srbiji, doduše, tu prisnažuje i predsjednik Aleksandar Vučić, dok su u nas tu određenu ulogu još igrali i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a ranije i Josip Buljević, ministar obrane u vladi Tihomira Oreškovića, koji je bitne pravce aktualnih procesa zacrtao u prijedlozima Strategije nacionalne sigurnosti.
No važno je reći da Vulin i Krstičević zapravo mogu stati u istu rečenicu samo zbog iste funkcije. I tu sve sličnosti prestaju. Jedan je general s iskustvom zapovijedanja elitnom postrojbom tijekom krvavih borbi, a drugi je odvjetnik s ekstenzivnim iskustvom u politici. Damir Krstičević je zapovijedao 4. gardijskom brigadom "Pauci" tijekom Oluje. Nakon Domovinskog rata pohađao je i američku ratnu školu za kopnenu vojsku pa je nakon toga imenovan zamjenikom načelnika Glavnog stožera.
Vulin je, s druge strane, devedesete godine prošlog stoljeća proveo u Jugoslavenskoj ljevici, stranci koju je vodila Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića. Oba nadgledaju i potiču modernizaciju oružanih snaga dviju država, ali nadgledaju i reciprocitet. A posljednjih godina doista je mnogo neobičnih podudarnosti u obrambenim politikama dviju država. Još prije dvije godine su se u Srbiji pokrenule rasprave o vraćanju obveze služenja vojnog roka, pa je potom ista priča krenula i u Hrvatskoj.
Nigdje se to još nije dogodilo. Zato je brzo realizirana najava pozivanja vojnih rezervista. Srbi su počeli masovno zvati krajem kolovoza, u Hrvatskoj su pozivi počeli stizati dva mjeseca kasnije. Najprije se diže 18.000 ljudi, a Krstičević kaže da će ići još 3000 poziva. Potpuno je očito da ni jedna strana nije donijela takvu odluku preko noći jer je riječ o golemom broju ljudi, a takve logističke pripreme nemoguće je provesti kroz nekoliko tjedana. A ni novci potrebni za te manevre nisu zanemarivi.
Prema neslužbenim podacima, samo za obuku 150 rezervista u Hrvatskoj treba oko milijun kuna. Treba platiti odore, oružje, pripremiti smještaj, organizirati prehranu, eventualno liječenje ozljeda... Jako brzo skupe se troškovi čak i za relativno mali broj rezervista. Ni Srbija nije ništa organizirala preko noći pa su neki tamošnji rezervisti godinu dana unaprijed znali točno kad i što ih čeka na obuci.
Mnogo veći bit će iznosi koje će obje zemlje potrošiti za modernizaciju oružja i vojne opreme. Analitičari, barem oni koji nisu u Srbiji, tvrde da je i tu Hrvatska u nemjerljivoj prednosti. Dok Srbija mora preživljavati s domaćom industrijom ili ruskim darovima sumnjive upotrebljivosti, Hrvatska se obraća saveznicima iz NATO-a.
Premda se Beograd silno hvalio MiG-ovima 29 koje im je Rusija donirala, brzo im je prisjelo veličanje tih mašina. Predstavljene su povodom 73. obljetnice oslobođenja Beograda, Rusi su im donirali šest letjelica, ali jedan je bio u toliko lošem stanju da su ga morali odmah vratiti na remont.
Na kraju su u zračnoj luci Batajnici uspjeli predstaviti šest MiG-ova, ali jedan je bio stari primjerak srpskog ratnog zrakoplovstva koji nije letio od 2010. godine te je korišten kao izvor rezervnih dijelova za operativne zrakoplove.
"Moćni sekretar Savjeta za sigurnost u Moskvi Nikolaj Patrušev suštinski je zadužen za Balkan. Ako je njegova ideja bila da Srbiji pošalje zastarjele migove kao poruku SAD-u i NATO saveznicima da Rusija ‘nema agresivne namjere’ na Balkanu, onda je odgovor koji je uslijedio od SAD-a dajući ponudu Hrvatskoj za ultramoderne lovce F-16V dovoljan pokazatelj da SAD neće više tolerirati širenje ruskog utjecaja u ovom dijelu Europe.
To bi trebala da bude poruka i za Baju iz Laktaša koji svojim ponašanjem vodi ne samo BiH, nego i Republiku Srbiju u vrlo ozbiljnu krizu. Ali to je poruka i za hrvatsko državno vrhovništvo i njihova trabanta Čovića. Njima, čini se, nije uvijek jasno da se nalaze na direktnoj putanji obračuna Moskve i Washingtona." Tako o aktualnome malom hladnom ratu na Balkanu govori Nedžad Ahatović, bosanskohercegovački stručnjak za sigurnost i vojni analitičar.
Analitičari nagađaju da će Srbija, u najboljem slučaju, upogoniti sve zrakoplove tek 2019. godine, nakon ekstenzivnih nadogradnji. Kako je to opisao srpski portal za avijaciju TangoSix, novi zrakoplovi tek trebaju proći procese nadogradnji kako bi postigli paritet s već postojećim MiG-ovima srpskog ratnog zrakoplovstva.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ja ne zelim rat i necu ici u srbiju ili bosnu u rat jedino da branim hr u hrvatskoj ali neka se zamisle uhljebi podmiceni sluzbenici sta bih se moglo dogoditi slusajte malo sto ljudi pricaju
dječica se igraju rata ..troše novac a skole su derutne , bolnice beuz osnovnih potrepština,radnici za 45 godina staža dobivaju crkavicu sve zato da bi se nahranila hrvatska trakavica
Ameri i Rusi profitiraju, a mi sve to moramo platiti.