Top News
6177 prikaza

Htjeli su ubiti Papu, a sad su Erdogana doveli na vlast

Papa Ivan Pavao II
1/2
Davor Višnjić/Pixsell/History
Ekstremni nacionalisti našli su zajednički rječnik s čovjekom koji želi postati sultan

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izišao je kao pobjednik u ponedjeljak u svojem najvećem izbornom izazovu u desetljeću i pol, što mu omogućuje velike izvršne ovlasti koje je dugo tražio te mu osigurava vladavinu u naciji od 81 milijun stanovnika najmanje do 2023. godine.

Erdogan je osvojio 52,5 posto glasova u predsjedničkoj utrci, pošto je prebrojano više od 99 posto glasačkih listića. Njegova stranka AKP osvojila je 42,5 posto na parlamentarnim izborima, a ojačali su je njezini nacionalistički saveznici koji su premašili očekivanja i osvojili 11,1 posto, prenosi Hina

Najpopularniji vođa ali i vođa koji je zemlju najviše podijelio u modernoj turskoj povijesti, Erdogan je obećao da neće odustati od svoje nakane da transformira Tursku, duboko polariziranu državu koja je istodobno i članica NATO-a i barem nominalno kandidat za priključenje Europskoj uniji.

Erdogan, 64, i njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) u nedjelju su pobijedili na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, nadvladavši oživljenu oporbu koja je proteklih tjedana postigla značajan napredak i izgledala je sposobno za preokret.

I dok se najviše, potpuno očekivano, najviše priča o Erdoganovoj pobjedi, ne smijemo zaboraviti nacionalistčki MHP koji je ušao u parlament kao dio predizborne koalicije i time osigurao Erdoganu parlamentarnu većinu. Sama stranka osnovana je u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, nekoliko puta su mijenjali ime, nakon vojnog udara 1980. godine su čak i bili zabranjeni, ali to je manje bitno za našu priču.

Znatno važnija je omladinska organizacija pod nazivom Sivi vukovi koja je godinama bila strah i trepet turskim ljevičarima, ali i po brojnim drugim državama su žarili i palili, često i doslovno. Vjerojatno njihov najpoznatiji član je Mehmet Ali Agca, atentator na papu Ivana Pavla II

Osim toga, ondašnji vođa Vukova Abdullah Catli postavio je i aktivirao eksplozivnu napravu kod spomen-obilježja armenskom genocidu u Parizu 1984. godine, a u Njemačkoj ih optužuju da su najbrojnija organizacija krajnje desnice s više od 10.000 članova. Njemački političar Serdar Yuksel, član parlamenta pokrajine Sjeverna Rajna - Vestfalija, jednom prilikom je kazao: "Nitko se ne zabrine kad tisuće turskih ekstremista se okupe u Essenu, ali kad se okupi stotinjak neo-nacista, odmah organiziramo protuprosvjede". 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.