Ima li radni tjedan od četiri dana ijednu manu?

Djelatnici konzultantske tvrtke poduzetnice Renate Šeperić Petak umjesto pet, radit će četiri dana u tjednu. Petak je nedavno uvela ovu novinu u svoje poslovanje i kaže kako očekuje da se to neće loše odraziti na posao. 

Za Deutsche Welle kazala je kako zapošljava desetak ljudi, uglavnom mladih, koji imaju djecu i obitelj te smatra da se trebaju odmoriti. 

"Nismo napravili ništa što drugi ne mogu napraviti, samo smo izradili drugačiji tjedni raspored", objasnila je dodajući kako će četverodnevni radni tjedan isprobati u šest mjeseci i to na jednom čovjeku, a ako se to pokaže dobrim spremna je cijeli posao organizirati tako da se radi četiri dana tjedno. 

Elonov kult Tehno Muskovi radnici ne stižu ići ni na WC

"Očekujem da se to neće loše odraziti na poslovanje, već suprotno. Svi imaju ugovore na neodređeno vrijeme, godišnje odmore i plaćene prekovremene, ali mislim da im treba malo više odmora i vremena za privatan život. Ne radim pritisak oko toga ako ljudi ponekad zakasne na posao. S druge strane, cijelo poslovanje je "na cloudu" i ako kolege nemaju sastanke taj dan ili neke fiksne obaveze u uredu, mogu posao odraditi i od kuće. Ako ste u uredu od 8 do 16, dok dođete do kuće, više ništa ne možete obaviti za sebe",  pojasnila je Petak za DW. 

Iako je to jedan od prvih primjera kod nas, četverodnevni radni tjedan "uhvatio" se u nekim dijelovima Europe. Organizacije i kompanije diljem Skandinavije, Velike Britanije ali i, recimo, Novog Zelanda zaključile su kako je vrijeme da se maknu iz ere industrijske revolucije, radnog vremena od "9 do 17" kada danas na usluzi imamo potpunu informatizaciju većine rada, rad od kuće i - potpuno različite zahtjeve negoli u prošlom stoljeću.

"Radim u klinici koja se bavi umjetnom oplodnjom i moj šef je prije pola godine uveo četverodnevni radni tjedan. S obzirom da klinika mora raditi petkom, dakle ne možemo svi biti slobodni u petak nego se rotiramo. Jedan tjedan srijeda, drugi četvrtak i treći petak (tako da svi imaju i jedan dugi vikend mjesečno). Na posao ostalih četiri dana dolazimo sat vremena ranije, a odlazimo oko šest. Iskreno, isplati se raditi do 18 umjesto do 17 kad zauzvrat dobijem slobodan dan. Mislim da je problematično samo onima koji jako daleko putuju do posla, pa sada moraju krenuti u, recimo, 5 i 30 umjesto 6 i 30", kaže kolumnistica britanskog medija Metro.

Nimalo se ne slaže kako je to "ulizivanje zaposlenicima" jer se posao itekako obavi. Cilj je organizirati se najefikasnije što ide da posao ne pati ali i da ljudi imaju više vremena za sebe što, u većini slučajeva, znači da će biti zadovoljniji životom i poslom, a to će se onda opet pokazati na poslu - to je jedan zatvoreni krug.

Mnogi su radnici tako izmoždeni da im pada produktivnost pa osam sati dnevno, pet dana tjedno koje provedu na poslu, ne provedu radeći efikasno. Istraživanja, dapače, pokazuju da je prosječni radnik u Britaniji efikasan 2.5 sati dnevno.

Upravo je taj podatak fascinirao novozelandskog poduzetnika Andrew Barnesa koji je četverodnevni radni tjedan uveo u svoju kompaniju prvo na probnih dva mjeseca, a onda tako i ostavio.

"Kada bi dao ljudima dan ekstra da riješe sve one sitnice koje im smetaju tijekom radnog dana - kupnju hrane, dječje obveze, preglede i malo predaha, pretpostavio sam da će se produktivnost u uredu popraviti. Tako je i bilo", kaže Barnes.

STUDENTSKI POSLOVI Ekonomix Važnija im je fleksibilnost od količine zarađenih para

Kada su kasnije radili ankete ispostavili se kako je stres na poslu pao s 45 posto na 38 posto. Porastao je osjećaj "odanosti" kompaniji, predanost poslu s 68 posto na 88 posto. Svi su napisali kako se osjećaju bolje, slobodnije i moćnije na svojim radnim mjestima.

Naravno da je četverodnevni radni tjedan nemoguće upogoniti na određenim radnim mjestima poput bolnica (gdje nikada nema dovoljni ljudi i smjene su drugačije organizirane) ili u nekim drugim službama, iako čak i tamo to ovisi o broju ljudi koji su zaposleni te kako su se voljni organizirati.

Dosadašnji "eksperimenti" pokazali su kako je reakcija radnika ali i šefova u više od 90 posto slučajeva pozitivna, a produktivnost poraste. Naravno ukoliko novu reorganizaciju ne prati smanjenje plaća.