Nakon što je belgijska policija u Bruxellesu uhvatila Salaha Abdeslama, istražiteljima je sad primarno natjerati ga da progovori. A ako je suditi prema onome što je izjalvjivao njegov odvjetnik, to bi se lako moglo dogoditi. To, uostalom, ne bi bio prvi put.
Prethodno je progovorio Nicolas Moreau, francuski državljanin uhvaćen 2015. nakon što je cijelu 2014. proveo boreći se kao džihadist u ISIL-ovim redovima u Siriji. Kao i ostali ISIL-ovi militanti iz Europe, i on je bio sitni kriminalac, razočaran u život u Francuskoj i bez nekakve posebne vjerske naobrazbe osim one kojom je ideološki indoktriniran dok je bio u zatvoru. Javnosti je pojedinosti otkrio BBC iz transkripata sa saslušavanja.
Moreau je rekao da više nije mogao podnijeti nepravdu u Francuskoj, te da u svojoj zemlji više nije vidio budućnost. Istražiteljima je opisao mnoštvo dotad nepoznatih stvari o tome kako funkcionira odjel ISIL-a Amni za vanjske, odnosno terorističke operacije. Kazao je da su za terorističke udare dobivali po 50.000 eura kako bi podmirili sve troškove, te da odjel Amni unutar sebe ima pododjel sa 1500 pripadnika koji traže špijune u ISIL-ovim redovima po Iraku i Siriji. Moreau je također bio taj koji je istražiteljima otkrio ime čovjeka koji je rukovodio terorističkim napadima po Europi 2015. Bio je to Abdelhamid Abaaoud.
Još detaljnije podatke o Abaaoudu istražiteljima je dao ISIL-ov militant Reda Hame, uhvaćen u Francuskoj u kolovozu 2015. Bilo je to, znači, samo tri mjeseca uoči napada na Pariz, a istražitelji su doznali da Abaaoudu uskoro ističe putovnica, te da to posljednje vrijeme namjerava iskoristiti za planiranje još jednog terorističkog udara. Hame je Abaaouda opisao kao vrlo čvrstu osobu, odlučnu i opasnu.
Objašnjavao mu je da obavezno mora birati najlakše mete, civile u velikim skupinama poput rock koncerata. Posebno mu je napominjao, nakon što bomba već eksplodira, da je najkorisnije da potom pričeka spasilačke službe, te da tada počne pucati po njima i tako pogine, izazivajući maksimalni broj žrtava i štetu među civilima. Svakako su civili bili ti čija ga je smrt najviše zanimala, smatrajući da će Francuska promijeniti svoju vanjsku politiku ako pobiju dovoljno građana.
Svi ti podaci doveli su nedavno do upada policije u stan u Belgiji koji su koristili pripadnici Abaaoudove terorističke ćelije, gdje su pobili dvojicu njegovih suradnika s kojima je bio još u Siriji. Jednome od njih presreli su poziv samom Abaaoudu, za kojega se ispostavilo da se nalazi u Grčkoj. Tada je krenula utrka s vremenom u kojoj su Mossad i CIA pokušali uhvatiti ga prije nego što se dočepao Sirije. Ali im je uspio pobjeći.
A tamo, postao je ISIL-ov ministar rata. Nastavili su ga pratiti i doznali da je uspostavio vezu s nekolicinom turskih krijumčara ljudima kako bi teroriste slao po Europi. To ih je dovelo i do saznanja da je Mohamed Abrini, jedan od onih iz ISIL-ove pariške ćelije, ljeto 2014. proveo u Velikoj Britaniji. U listopadu su MI5 i MI6 skupa s obavještajcima iz drugih europskih zemalja pokušavali ući u trag 60 terorista za koje su znali da ih je Abaaoud poslao u napade po Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
Danas ispada da bi europske obavještajne agencije čak i uspjelr spriječiti pakao u Parizu koji se dogodio 13. studenog samo da je napad bio planiran nekoliko dana, u najgorem slučaju nekoliko tjedana poslije. Agencije sad, međutim, imaju na raspolaganju Salaha Abdeslama, s nakon što on propjeva, ISIL-ovim teroristima bit će ubuduće puno teže probijati se do Europe.
