Uvijek kada je riječ o Donaldu Trumpu, ključ je u psihodrami, objašnjava Tom Burgis, istraživački novinar Guardiana. Ključno je tko ima pristup predsjedniku i koje se njegove slabosti ili ambicije u tom trenutku aktiviraju. Priča o američkom interesu za Grenland, golemu arktičku teritoriju pod danskom upravom, savršeno pokazuje takav obrazac. Ono što je započelo kao luda ideja iznesena u Ovalnom uredu s vremenom je preraslo u ozbiljan vanjskopolitički problem koji je opteretio odnose unutar NATO-a. U pozadini cijele inicijative nalazi se jedan čovjek - milijarder Ronald Lauder, nasljednik kozmetičkog carstva Estée Lauder i Trumpov dugogodišnji prijatelj.
@todayinfocuspod Tom Burgis on Donald Trump’s friend Ronald Lauder, a billionaire with business interests in Greenland. “The thing to remember, always, with Trump is that everything is about the psychodrama,” the Guardian investigations correspondent Tom Burgis tells Helen Pidd. “Everything is who’s in his ear, what bit of his vanity or insecurity has been activated.” In this episode, Investigations correspondent Tom Burgis explains the backstory to the US president’s interest in Greenland. According to the former national security adviser John Bolton, the former national security adviser, the story began in 2018 with a conversation between Trump and the billionaire Ronald Lauder. “He said a prominent businessman had just suggested the US buy Greenland,” Bolton told the Guardian. Lauder, heir to the global cosmetics brand Estée Lauder, has known Trump for more than 60 years. When he suggested the proposal, Trump listened. And now, the threat from the US is real. But what interest does Lauder have in the country? Ronald Lauder declined to comment. To hear the full interview with Tom, listen to Today in Focus, available wherever you get your podcasts. #trump #greenland #europe #davos #nato ♬ original sound - todayinfocuspod
Sve je počelo jednog dana 2018. godine, tijekom Trumpovog prvog mandata. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, John Bolton, prisjetio se tog trenutka u razgovoru za The Guardian.
- Trump me pozvao u Ovalni ured i rekao: 'Ugledni poduzetnik mi je upravo predložio da kupimo Grenland' - ispričao je Bolton.
Taj "ugledni poduzetnik" bio je Ronald Lauder. On Trump poznaju se još od šezdesetih, kada su zajedno pohađali prestižnu poslovnu školu Wharton. Lauder, čije se bogatstvo procjenjuje na više od četiri milijarde dolara, nije samo poslovni magnat. Služio je u Pentagonu za vrijeme Ronalda Reagana, bio je američki veleposlanik u Austriji, a već godinama je na čelu Svjetskog židovskog kongresa. Njihov odnos je toliko blizak da je Lauder, nakon što je Trump ponovno osvojio Bijelu kuću, donirao pet milijuna dolara njegovom pokretu Maga Inc.
Bolton je objasnio kako Trump funkcionira.
- Informacije koje čuje od prijatelja uzima kao istinu i ne možete mu poljuljati mišljenje - kaže Bolton.
Tako je Lauderova ideja posijala sjeme koje je godinama klijalo. Prema knjizi "The Divider" novinara Petera Bakera i Susan Glasser, Lauder je čak ponudio da bude "tajni kanal" za pregovore s danskom vladom. Iako je Trump kasnije tvrdio da je ideja o kupnji Grenlanda izvorno njegova, uspoređujući je s razvojem nekretnina, Bolton i drugi izvori potvrđuju da je Lauder bio začetnik.
Dok je Trump javno gradio narativ o geostrateškoj važnosti Grenlanda, Lauder je tiho gradio svoje poslovne interese na otoku. Istrage danskih medija i novinara otkrile su da je milijarder, otkako je Trumpu "šapnuo" ideju, počeo ulagati značajan novac u arktičku teritoriju.
Jedan od njegovih pothvata je izvoz "luksuzne" izvorske vode s otoka u Baffinovom zaljevu. Tvrtka s njujorškom adresom i neimenovanim vlasnicima, za koju se vjeruje da je povezana s Lauderom, ušla je u taj posao.
No, apetiti su puno veći od flaširane vode. Lauder je navodno dio konzorcija koji planira izgraditi golemu hidroelektranu na najvećem grenlandskom jezeru Tasersiaq. Energija iz te elektrane trebala bi napajati buduću talionicu aluminija, projekt vrijedan milijarde dolara. Zanimljivo, na čelu jedne od povezanih investicijskih grupa, Greenland Investment Group, nalazi se Josette Sheeran, bivša zamjenica američkog državnog tajnika, što dodatno zamagljuje granicu između privatnih ulaganja i visoke diplomacije.
U veljači prošle godine, dok je Trump pojačavao retoriku, Lauder je u kolumni za New York Post branio predsjednikovu viziju, tvrdeći da ideja "nikada nije bila apsurdna, već strateška". Opisao je Grenland kao "riznicu rijetkih zemnih elemenata ključnih za umjetnu inteligenciju, napredno oružje i modernu tehnologiju" te kao "novu američku granicu".
Eskalacija koja prijeti savezu
Povratkom u Bijelu kuću 2025. godine, Trump je grenlandski projekt stavio na višu razinu. Njegova administracija više ne govori samo o kupnji. U igri su i agresivnije metode.
- Učinit ćemo nešto s Grenlandom, na lijep način ili na teži način - izjavio je Trump prošlog tjedna, aludirajući na mogućnost vojne akcije ili snažnog ekonomskog pritiska.
Ta je prijetnja izazvala šok u Kopenhagenu i Bruxellesu. Danska premijerka upozorila je da bi vojna akcija jedne članice NATO-a protiv druge značila kraj saveza.
Ipak, jučer u Davosu je došlo do velikog zaokreta. Trump je naglo odustao od prijetnji uvođenjem carina kao sredstva za zauzimanje Grenlanda, isključio je upotrebu sile i rekao da je na vidiku dogovor kojim bi se okončao spor oko danskog teritorija koji riskira najdublji prekid transatlantskih odnosa u desetljećima.
Na turbulentnom putovanju na godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, Trump je ublažio višetjednu retoriku koja je potresla NATO savez i riskirala novi globalni trgovinski rat.
Umjesto toga, rekao je Trump, došao bi novi dogovor koji bi mogao zadovoljiti njegovu želju za sustavom raketne obrane "Zlatna kupola" i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirati ambicije Rusije i Kine na Arktiku.
- To je dogovor s kojim su svi jako zadovoljni - rekao je Trump novinarima nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.
- To je dugoročni dogovor. To je konačni dugoročni dogovor. Stavlja sve u stvarno dobru poziciju, posebno što se tiče sigurnosti i minerala. To je sporazum koji će trajati zauvijek - dodao je.
Navodno se razmatra opcija da SAD ne kupi cijeli otok, već da dobije potpuni suverenitet nad određenim dijelovima teritorija Grenlanda za vojne baze. To bi bilo slično statusu koji Ujedinjeno Kraljevstvo ima nad svojim bazama na Cipru.
