Top News
4363 prikaza

Izložba Bukovca: Zbog ovoga je postao svjetska zvijezda

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori
Marko Lukunic/PIXSELL
U Galeriji Klovićevi dvori pogledajte prvu od tri planirane izložbe najpoznatijeg hrvatskog likovnog umjetnika

U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori od 18. siječnja moći ćete pogledati izložbu posvećenu velikom slikaru Vlahi Bukovcu (1855. – 1922.). Svojevrsni je to izložbeni triptih koji će ove godine biti posvećen njegovoj fazi umjetničkog rada u Parizu, a sljedeće dvije izložbe tijekom sljedeće dvije godine tematizirat će Bukovčev rad u Zagrebu i kasnije Pragu.

Autorice izložbene koncepcije su Petra Vugrinec, viša kustosica iz Galerije Klovićevi dvori i Lucija Vuković, kustosica iz Kuće Bukovac u Cavtatu, rodnom gradu slikara.

Izložba uključuje i neka djela koja nikada nisu izložena javnosti ili kontekstualizirana, a posebno treba spomenuti da su dva djela došla iz Walker Art galerije u Liverpoolu, iz Mercer galerije u Harrogateu na posudbi je portret Samsona Foxa, iz Pariza portret majke braće Vicars, Bukovčevih predstavnika u Engleskoj i velika slika “Isus prijatelj malenih” iz Muzeja franjevačkog samostana u Tomislavgradu.

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

"Nakon posljednjeg velikog izdanja monografije Vlahe Bukovca naše povjesničarke Vere Kružić-Uchytil on postaje međunarodna tema kojom se bave stručnjaci iz Europe, a ovo je projekt koji će sublimirati sva najnovija istraživanja vezana uz Bukovca", kaže Petra Vugrinec i navodi sve suradnike na ovoj izložbi.

Među njima je Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti koja je na Bukovčevim radovima izloženim na Pariškom salonu 1888. i portretiranju vladarske dinastije u Crnoj Gori doktorirala u Chicagu. Slikama nastalima u Engleskoj bavi se povjesničar umjetnosti Alex Kidson, tu je i Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica internacionalne Zaklade hrvatskih spomenika te akademik Radoslav Tomić iz Splita, te Igor Borozan iz Beograda koji obrađuje Bukovčevo portretiranje dinastije Obrenović.

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

"Jasno je da je veliki interes za ovu izložbu došao i izvana, i nemoguće je napraviti ovakvu selekciju a da se ne posudi iz fundusa muzeja i galerija izvan granica. To nam isto nešto govori o Bukovčevom stvaralaštvu", kaže Lucija Vuković koja se bavi pejzažima Vlahe Bukovca kroz koje ga možemo gledati kao impresionista ili post-impresionista.

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

Bukovac je umjetnik na čije je stvaralaštvo utjecao i njegov jedinstven životni put. Rođen je u Cavtatu, u talijansko-hrvatskoj obitelji. Njegov djed Giuseppe Fagioni bio je talijanski mornar koji se u Cavtat sklonio od oluje, a onda je tamo odlučio i kupiti kuću. Njegov sin Agostino nadogradio je obiteljsku kuću i tamo živio sa suprugom Marijom Perić i djecom Jozom, Vlahom, Anom i Gjorgjom.

S nepunih 12 godina Vlaho sa stricem odlazi u New York, gdje provodi četiri godine, a od toga dio vremena i u popravnom domu nakon smrti strica. Vraća se u domovinu i ubrzo počinje raditi kao mornar na ruti Carigrad – Liverpool – Odesa, a nastaju i njegovi prvi radovi koje slika na zidove rodne kuće.

S bratom Jozom 1873. godine odlazi u Peru, gdje oslikava željezničke vagone, a onda u potrazi za boljim životom kreće prema San Franciscu gdje dobiva prve profesionalne satove iz slikanja. Pozitivne kritike daju mu polet u odluci da studira slikarstvo. Dubrovački pjesnik Medo Pucić potiče ga da prezime Fagioni pohrvati u Bukovac  (faggio tal. - bukva ).

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

Pucić ga u Parizu dovodi i pred profesora i autora Alexandrea Cabanela čija je klasa popunjena ali koji pristaje na to da mu Bukovac donese neke radove. Slikar pred Cabanela donosi studiju “Ruka”, koja će biti izložena i u Klovićevima, kao i sliku modelke Marije koju je svojedobno slikao i njegov budući mentor. Cabanel koristi svoje diskrecijsko pravo da u klasu primi nekoga izvan klasičnog prijemnog ispita, i Bukovac postaje njegov student na École des Beaux Arts.

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

"Uz njegov rad i životu Parizu, Zagrebu i Pragu ne treba zaboraviti godinu dana provedenih u Beču, te stalne povratke u domovinu, posebno u Dalmaciju, kao i to da je često putovao. Njegovo djelo koje se danas čuva u Tomislavgradu je na Pariškom Salonu 1888. dobilo nagradu.

Iako su nama iz toga razdoblja rada poznatiji subverzivni autori poput Moneta i Maneta, Bukovac je u Salonu izlagao s velikanima poput Cabanela, Jean-Léon Gérômea, Lawrence Alma-Tadema, kao i mnogim odličnim autorima iz Austrougarske. U Pragu je kao profesor proveo zadnja dva desetljeća života, i iako je manje izlagao i više se posvetio pedagogiji jako je utjecao i na ondašnju likovnu scenu", kažu Vugrinec  i Vuković te napominju kako je Bukovac također voli orijentalizam u svojim radovima.

To je tada bilo jako popularno, a on se i profilirao kao autor iz egzotičnih zemalja.

Izložba Vlahe Bukovca u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Sanjin Strukic/PIXSELL Sanjin Strukic/PIXSELL

"Kostimografija je Bukovcu važnija od sakralne teme. Ako gledate njegovo djelo „Isus prijatelj malenih“ onda zasigurno primjećujete nevjerojatnu ljepotu žena, kao i to da Isus djeluje svjetovno lijepo. Sakralna biblijska tema je izlika, njega zanima raskoš tkanina", objašnjava Vugrinec i ističe kako je Bukovac uspješno prilagođavao svoja djela viktorijanskom ukusu, a Britanci nisu, poput ostatka Europe, odbacili svoje viktorijanske umjetnike, tako da je na otoku jako voljen.

Izložba Vlahe Bukovca u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Marko Lukunic/PIXSELL Marko Lukunic/PIXSELL

"Tehnički vješt i sadržajno dostupan u Engleskoj je imao i posrednike, braću Vicars koji su ga i fantastično reklamirali. Njegovu sliku „Isus prijatelj malenih“ otkupio je Samson Fox, čiji portret će se također naći na izložbi. Sliku je kupio za katoličku crkvu u Harrogateu u spomen na pokojnu suprugu. Pronađena je u vrlo lošem stanju 1974. kada je i dopremljena u bivšu Jugoslaviju, a tu ju je 1985. otkupio tamošnji gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu Ante Perković, i od tada se za nju tamo odlično brinu", kaže nam Lucija Vuković koja se slaže s kolegicom da se Bukovčeva važnost ne može prenaglasiti.

Izložba Vlaho Bukovac u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

Desetak njegovih djela izloženo je u bečkom Belvedereu, a i tamo se slažu kako su ona u samom vrhu europske produkcije ere Fin de siècle. Kod nas, kažu, nije zanemaren nego smo mi malena zemlja, a da je Bukovac bio Francuz ili Belgijanac – bio bi još poznatiji – na nama je sada da ga promoviramo.

Izložba Vlahe Bukovca u Galeriji Klovićevi dvori | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

"On je naš prvi školovani umjetnik koji je vrativši se u domovinu stvorio temelje modernog umjetničkog života. Privučeni njegovim talentom i karizmom mladi umjetnici okupljaju se oko Bukovca, a on osniva Staleško udruženje hrvatskih umjetnika (Hrvatsko društvo umjetnika) čiji je prvi predsjednik, osigurava infrastrukturu za rad i budi likovni život u nas. Pomoglo mu je i njegovo odlično poznavanje jezika, kao i silni kontakti koje je vani stekao, no najviše njegov rad i talent. Vlaho Bukovac je naše veliko ime, a možda i najveće", kaže Vugrinec o autoru koji se u većini literature s pravom navodi kao ‘rodonačelnik modernog slikarstva u Hrvatskoj'.

  • Avatar Zlata Barbalic
    zelda 14:40 22.Siječanj 2018.

    Ovakvo bogatstvo tako dugo skriveno od javnosti,prelijepo djelo koje se zaista treba vidjeti,svaka ćast Jugi koja ga je spasila od zaborava...

  • Avatar Zlata Barbalic
    zelda 14:36 22.Siječanj 2018.

    Uvijek sam poštivala njegov rad ali da je ovako nešto monumentalno bilo skriveno godinama,ne mogu zamislit,jer ovo je nešto fantastično,Ilirski preporod na zastoru Kazališta u Zagrebu uglavnom poznato djelo ali ovo remek djelo u gabaritima jedne Rembrantove "Noćne straže" zaista treba vidjeti