Pokušaj državnog udara od Yoon Suk Yeola, predsjednika Južne Koreje, napravio je najomraženijeg čovjeka u zemlji. Podrška mu je u zadnjim ispitivanjima javnog mišljenja ionako bila na mršavih 17 posto, no čini se da nakon što je pokušao uvesti izvanredno stanje u zemlji, što je poništio parlament, dolaze još teži dani za nekadašnjeg odvjetnika.
Naime, Yoon Suk Yeol mogao bi odgovarati za izdaju, izvijestila je južnokorejska novinska agencija Yonhap. Južnokorejska policija protiv njega je pokrenula istragu, a ministar obrane Kim Yong Hun već je podnio ostavku.
Najveća oporbena stranka optužuje konzervativnog šefa države za kršenje ustava i poziva na njegovu hitnu ostavku.
- Ovo je neoprostiv zločin - rekao je zastupnik Kim Seung-won.
Šef države je u utorak navečer neočekivano stavio na snagu izvanredno stanje zbog proračunskog spora s oporbom. Kao razlog naveo je zaštitu "liberalne Južne Koreje od prijetnji koje predstavljaju sjevernokorejske komunističke trupe". Sad je pak oporba potpisala zahtjev za pokretanje postupka opoziva i u subotu bi se o njemu trebalo glasovati u Saboru.
Yoon Suk Yeol u sve lošijoj je poziciji, makar je Choo Kyung Ho, čelnik njegove stranke, najavio da će 108 zastupnik PP-a glasati protiv odluke o pokretanju postupka opoziva predsjednika.
Istovremeno, još ejdan čelnik stranke Han Dong Hoon rekao je da je od predsjednika zatražio da napusti stranku.
- Neću braniti predsjednikovo neustavno izvanredno stanje - rekao je na odlasku.
Dr. Eric J. Ballbach, stipendist Korejske zaklade u skupini za istraživanje Azije Zaklade za znanost i politiku u Berlinu, za Tagesschau je analizirao situaciju koja je dovela do proglašenja izvanrednog stanja i pokušaja državnoga udara.
- Nije bilo potpuno niotkuda. Bila je to dramatična eskalacija razvoja unutarnje politike Južne Koreje posljednjih mjeseci, u kojem su dva politička tabora postajala sve nepomirljivija. U Južnoj Koreji govore o "nam-nam split", što znači nešto poput podjele jug-jug. Pojam opisuje koliko su dva politička tabora u Južnoj Koreji podijeljena, tako da je produktivna suradnja teško moguća - kaže Ballbach.
- Budući da je oporbena stranka uspjela proširiti svoju većinu na parlamentarnim izborima u travnju, predsjednik Yoon jedva da je uspio progurati svoje unutarnjopolitičke ciljeve, za razliku od vanjske politike, u kojoj južnokorejski predsjednik ima dosta prostora. Ali unutar zemlje postoji blokirajući stav oporbe. Nedavno su propali pregovori oko novog proračuna.
Kaos u utorak i upad vojske u zgradu parlamenta nazivao nedostojnim Južne Koreje.
- Činjenica da je sada izabrao ovu "nuklearnu opciju" izvanrednog stanja je ekstremna i nedostojna demokracije. (...) Yoon je očito osjećao da su mu leđa toliko naslonjena na zid da je vojno stanje smatrao posljednjim rješenjem. (...) Od 2016., kada je stanovništvo izašlo na ulice protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye nakon optužbi za korupciju, znamo koliko je otporna južnokorejska demokracija. Park je tada smijenjen s dužnosti. Vlada i oporba imaju vrlo različite ideje u ključnim političkim područjima. To se posebno odnosi na odnose sa Sjevernom Korejom. Liberalni tabor tradicionalno se puno više fokusira na integraciju i približavanje, konzervativni tabor puno više na odvraćanje i dublje savezništvo sa SAD-om. Svaki put kad se promijeni vlast, dogodi se i zaokret u vanjskoj politici za 180 stupnjeva. Tu je i neslavna tradicija u Južnoj Koreji da se sudski gone prethodni predsjednici ako ne pripadaju vlastitom vladinom taboru. To smo vidjeli kod gotovo svih bivših južnokorejskih predsjednika.
Specifičan način funkcioniranja političkih stranaka svakako ne ide u prilog funkcioniranju demokracije, smatra Ballbach.
- Politički sustav u Južnoj Koreji znatno se razlikuje od ostalih demokracija. Stranački sustav je potpuno drugačiji. Nema jakih stranačkih veza koje se ponekad protežu kroz generacije, kao što je dugo bio slučaj u Njemačkoj. Stranačke veze na lokalnoj razini ne postoje. Umjesto toga, južnokorejske stranke su krug moći oko utjecajnih ličnosti. Kad te ličnosti nestanu s političke scene, stranke propadaju. Ako dođe do razmirica unutar njih, razilaze se i osnivaju nove stranke. A to je svakako problematično.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Tesko otici s vlasti