Kakav 'mir' zapravo želi Putin? Od ovih ciljeva ne želi odstupiti ni pedlja

Predsjednik Vladimir Putin rekao je nekima od vodećih ruskih poslovnih ljudi da bi mogao biti otvoren za zamjenu dijela teritorija koji kontroliraju ruske snage u Ukrajini, ali da želi cijeli Donbas, izvijestio je list Komersant. Andrej Kolesnikov, novinar tog vodećeg ruskog lista, specijaliziran za Kremlj, rekao je da je Putin informirao najutjecajnije poslovne ljude o detaljima plana na kasnonoćnom sastanku u Kremlju 24. prosinca.

"Vladimir Putin ustvrdio je da je ruska strana i dalje spremna na ustupke koje je dao u Anchorageu'", izvijestio je Komersant. Putin želi cijeli Donbas, ali izvan tog područja "djelomična zamjena teritorija s ruske strane nije isključena", napisao je Kolesnikov.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je na obraćanju novinarima koje je u srijedu objavio njegov ured rekao da su se ukrajinska i američka delegacija na razgovorima tijekom vikenda u Miamiju približile finalizaciji plana od 20 točaka. Zelenskij je rekao da Ukrajina i Sjedinjene Države nisu pronašle zajednički jezik o zahtjevima da Ukrajina prepusti dijelove Donbasa koje još uvijek kontrolira, kao ni o budućnosti nuklearne elektrane Zaporižja koju kontroliraju ruske snage.

Američki predsjednik Donald Trump više je puta obećao da će okončati taj najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, a njegov izaslanik Steve Witkoff te savjetnik i zet Jared Kushner pregovaraju s Rusijom, Ukrajinom i europskim silama. Svi detalji američkih prijedloga još nisu objavljeni, iako su ruski dužnosnici više puta spomenuli neodređene "konsenzuse" postignute između Putina i Trumpa na samitu u Anchorageu na Aljasci u kolovozu.

Rusija kontrolira cijeli Krim koji je anektirala 2014., oko 90% Donbasa, 75% Zaporiške i Hersonske regije te dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske regije, prema ruskim procjenama. Putin je 19. prosinca izjavio da smatra da bi mirovni sporazum trebao biti utemeljen na načelima uvjeta koje je postavio 2024.: Ukrajina se povlači iz cijelog Donbasa, Zaporiške i Hersonske regije, a Kijev službeno odustaje od cilja pridruživanja NATO-u.

Prema Komersantu, Putin je na sastanku s gospodarstvenicima također pokrenuo pitanje nuklearne elektrane Zaporižja, najvećeg nuklearnog postrojenja u Europi. Putin je, prema istom izvoru, rekao da se raspravlja o zajedničkom rusko-američkom upravljanju nuklearnom elektranom. Putin je također rekao da su Sjedinjene Države izrazile interes za rudarenje kriptovaluta u blizini elektrane te da bi se elektrana trebala koristiti za djelomičnu opskrbu Ukrajine, piše Komersant.

Stanje u Ukrajini na Božić 2025. (Izvor: ISW) Izvor: ISW

Putinov 'mir' za Ukrajinu: Pregovori da, ali samo pod uvjetima kapitulacije

Na nedavnoj maratonskoj konferenciji za medije ponovio je poznate teze, okrivljujući Kijev i njegove zapadne partnere za nastavak sukoba.

​- Ne vidimo spremnost Ukrajine na pregovore - izjavio je, inzistirajući da je lopta u dvorištu Kijeva i njegovih "europskih sponzora". Međutim, temeljni uvjeti koje je postavio još u ljeto 2024. ostaju nepromijenjeni i predstavljaju najtvrđu verziju ruskih zahtjeva, ostavljajući malo prostora za kompromis, smatraju analitičari.

Unatoč tvrdim stavovima, Kremlj povremeno signalizira spremnost na dijalog, stvarajući privid da je rješenje moguće. Putin je tako potvrdio da bi nacrt mirovnog plana o kojem su raspravljali američki i ukrajinski pregovarači "mogao poslužiti kao osnova za buduće sporazume", ali je odmah dodao ključni uvjet: Ukrajina bi morala predati teritorij. ​- Ako ukrajinske trupe napuste teritorije koje okupiraju, prestat ćemo se boriti. Ako ne, svoje ćemo ciljeve postići vojnim putem - poručio je.

Ova taktika, koja kombinira prividnu otvorenost s nepopustljivošću oko ključnih pitanja, postala je zaštitni znak ruskog pristupa otkako je Trumpova administracija intenzivirala mirovne napore. Kao dodatnu prepreku, Putin dovodi u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čiji je mandat istekao, ali su izbori odgođeni zbog ratnog stanja. Time stvara pravnu nejasnoću, tvrdeći da je potpisivanje obvezujućeg sporazuma s Kijevom "gotovo nemoguće".

Dok Kijev predlaže alternativna rješenja poput stvaranja demilitariziranih zona ili "utvrđenih pojaseva" koji bi štitili ukrajinske gradove bez formalnog odricanja od teritorija, jaz između dviju strana ostaje golem. Putinov konačni cilj, čini se, nije samo osvajanje teritorija, već i uništenje ukrajinskog suvereniteta i sprječavanje njezine integracije sa Zapadom. Bilo kakav mirovni sporazum koji bi osigurao neovisnost Ukrajine i ostavio joj slobodu da se pridruži Europskoj uniji u Moskvi bi se smatrao povijesnim porazom.

Stoga, iako se o miru govori više nego ikad od početka invazije, definicije tog pojma u Moskvi i Kijevu potpuno su suprotne. Za Ukrajinu, mir znači opstanak i slobodu. Za Vladimira Putina, mir je, čini se, samo drugo ime za totalnu pobjedu – postignutu za pregovaračkim stolom ako je moguće, ili silom oružja ako je potrebno. Sve dok se ta temeljna razlika ne prevlada, stvarni i održivi mir ostat će daleki san.