"Dio trgovine kokainom kroz luku pokreću balkanske kriminalne mreže. Iako njemačke i međunarodne vlasti nastoje riješiti problem, potrebni su povećani napori, uključujući ulaganja u smanjenje sudjelovanja lučkog osoblja i veću koordinaciju a balkanskim organima za sprovođenje zakona i lučkim vlastima. Njemačka vlada izvještava da su se zapljene kokaina u luci Hamburg – često skrivenog u kontejnerima – više nego utrostručile s 9,5 tona u 2019. godine na 33,9 tona u 2023. godini. Luka Hamburg na rijeci Elbi, poznata kao njemačka vrata u svijet, obradila je tijekom 2023. godine 7,7 milijuna kontejnera, što je čini trećom najvećom europskom lukom po prometu ( ispred su luke u Antwerpen i Rotterdam). Te godine njemačke policijske službe zaplijenile su rekordnih 43 tone kokaina širom zemlje, uključujući skoro 34 tone – skoro 80% – presretnutih samo u hamburškoj luci", navode iz Globalne inicijative protiv međunarodnog organiziranog kriminala (GI-TOC) nevladine organizacije.
"Iako je značaj Hamburga u međunarodnoj trgovini kokainom dobro dokumentiran, uloga balkanskih kriminalnih mreža ostaje relativno neistražena. Ove mreže, koje čine albanske grupe koje predvode uglavnom Albanci iz Albanije i iz Kosova i slavenske grupe koje vode prvenstveno Srbi i Crnogorci, veoma su vješte u koordinaciji konzistentnih pošiljki kokaina iz Južne Amerike u Europu, oslanjajući se i na hamburšku luku i na sam grad. Na primjer, u prosincu 2024. godine, crnogorska policija uhitila je trojicu Crnogoraca optuženih za trgovinu 509 kg kokaina na državnom crnogorskom teretnom brodu Budva, oživljavajući slučaj visokog profila koji datira skoro pet godina unazad. Kokain je navodno utovaren u brazilskoj luci Santos, skriven među rasutim šećerom namijenjenim za Casablancu, u Maroku", istaknuto je.
Iako je šećer istovaren u Casablanci, kokain je ostao skriven na brodu, koji je njemačka policija zaplijenila po dolasku u Hamburg u svibnju 2020. godine.
"Osumnjičeni su se pred crnogorskim tužiteljstvom branili šutnjom. Jedan od uhićenih u Crnoj Gori u prosincu 2024. godine, Mladen Radulović, prethodno je bio pritvoren u Hamburgu između svibnja i studenoga 2020. godine u vezi s istim slučajem. Međutim, prema riječima njegovog pravnog tima, on je pušten iz njemačkog pritvora zbog neosnovanog zadržavanja. Kriminalne grupe slavenske strukture nemaju dugogodišnje prisustvo u gradu i luci. Njihove aktivnosti u Hamburgu prvi put su primijećene 2010-ih, što označava noviji razvoj utjecaja balkanskih kriminalnih mreža", dodaje se u analizi GI-TOC.
Jedan od najranijih slučajeva koje su otkrile snage organe reda, a koji povezuje slavenske grupe sa trgovinom kokainom i luku Hamburg, datira iz 2019. godine i uključuje Petra Ćosića, poznatog i kao Šarac, hrvatskog državljanina i bivšeg časnika specijalne policijske postrojbe Alfa. Ćosić, kažu u GI-TOC, bivši časnik specijalnih snaga, bio je središnja figura u balkanskoj trgovini drogom i povjerljivi suradnik Darka Šarića.
"Njihova veza navodno datira još iz njihove zajedničke vojne službe 1989. godine, što ističe partnerstvo izgrađeno na decenijama povjerenja“, objasnio je iskusni kriminalistički reporter iz Hrvatske, navedeno je u analizi.
"Žalbeni sud u Srbiji je u studenome 2020. potvrdio zatvorsku kaznu od 15 godina Šariću izrečenu dvije godine ranije zbog uloge u trgovini 5,7 tona kokaina 2008. i 2009. godine. Ćosić je rukovodio logistikom i nadgledao distribuciju droge za Šarića, posebno u Hrvatskoj. Ćosić je 2011. godine uhićen tijekom akcije Dogma zbog krijumčarenja najmanje 368 kg kokaina, a potom osuđen na četiri godine zatvora. Hrvatska, Crna Gora i Srbija bile su središnje za njihove operacije, služeći kao kritična središta za premještanje kokaina u Europu i pranje novca. Njihova suradnja naglašava stratešku eksploataciju regionalnih ranjivosti od strane balkanskih kriminalnih mreža. Veza između Ćosića i luke Hamburg može se pratiti do prosinca 2019. Hrvatski tužitelji su u travnju 2023. tvrdili da je Ćosić nadgledao pošiljku od tone kokaina, prebacujući drogu iz Kolumbije preko Ekvadora u Europu", ocijenjeno je.
Još jedan navodni ključni igrač na slavenskoj strani balkanskih kriminalnih mreža je Titov i Dinov kartel, predvođen Edinom Gačaninom, državljaninom Bosne i Hercegovine koji posjeduje nizozemsku putovnicu, ističe se.
"Europske snage reda zaplijenile su preko 30 tona kokaina povezanog sa operacijama Titovog i Dinovog kartela, čije se aktivnosti također protežu na pranje novca i navodne veze s političkim ličnostima u BiH. Nizozemski tužitelji sumnjaju da je ovaj kartel omogućio šverc približno 1,8 tona kokaina preko luke Hamburg 2020. godine, s Nizozemskom kao krajnjom destinacijom. Vlada SAD je identificirala Gačanina kao jednog od najvećih svjetskih trgovaca drogom. Njegova grupa je održavala jake saveze s drugim velikim kriminalnim organizacijama, uključujući grupu Kinahan iz Irske i nizozemsko-marokansku mafiju „Mokro“, učvršćujući svoj utjecaj u Europi i šire", podvučeno je u analizi. Hamburg je također istaknut u slučaju povezanim s Crnom Gorom kao važna ulazna točka za pošiljke kokaina iz Južne Amerike u Europu.
Luka Hamburg je nesumnjivo ključno čvorište za trgovinu kokainom u Europu, privlačeći niz kriminalnih mreža zbog svoje strateške lokacije i visokih profitnih stopa, upozoravaju.
Luka Hamburg je nesumnjivo ključno čvorište za trgovinu kokainom u Europu, privlačeći niz kriminalnih mreža zbog svoje strateške lokacije i visokih profitnih stopa, upozoravaju.
"Iako su balkanske kriminalne grupe duboko uključene u luku i grad prema riječima predstavnika organa za provođenje zakona u gradu nisu poznate po nasilnim metodama u Hamburgu. Umjesto toga oni se diskretno fokusiraju na sofisticiranu logistiku i strateška partnerstva kako bi olakšali šverc i distribuciju droge. Trenutno su aktivne kriminalne organizacije u Hamburgu multinacionalnija“, objasnio je operativac organa za provođenje zakona.
Europski savez luka
Vlasti u Hamburgu su se u siječnju 2024. godine pridružile Europskom savezu luka, inicijativi za poboljšanje sigurnosti u lukama EU. Savez se fokusira na poboljšanje efikasnosti carine u skeniranju kontejnera i inspekciji uvoza, uz ciljane operacije provođenja zakona u lukama. Također potiče suradnju, promovirajući javno-privatna partnerstva za podršku lučkim vlastima i brodarskim kompanijama, uz zaštitu logistike, informacija, osoblja i operativnih procesa. "Također u svibnju 2024. godine, Hamburg je bio domaćin ministarskog sastanka Koalicije europskih zemalja protiv teškog i organiziranog kriminala, koji je okupio ministre iz Njemačke, Belgije, Nizozemske i Francuske, kao i predstavnike iz Latinske Amerike. Švedska se pridružila koaliciji kao novi član. Ključni ishod sastanka bilo je usvajanje Hamburške deklaracije, trostruke strategije koja ima za cilj poremetiti snabdijevanje kokainom, poboljšati suradnju između carine, organa za provođenje zakona i operatera privatnog sektora koji su aktivni u europskim lukama i odgovorni za njih. Njemačke vlasti su zabilježile smanjenje zapljena kokaina u luci Hamburg u prvoj polovini 2024. godine", dodaje se.
Iako bi ovo moglo ukazivati na smanjen priliv kokaina u Hamburg, podvučeno je, to također može odražavati i da organizacije za trgovinu drogom usvajaju sofisticiranije metode prikrivanja kao odgovor na pojačane mjer osiguranja. Usprkos ovim promjenama, dostupnost i cijena kokaina, uključujući i u Hamburgu, ostale su stabilne, što sugerira kontinuiranu otpornost mreža za trgovinu drogom. Ciljanije mjere su neophodne za efikasnu borbu protiv infiltracije balkanskih kriminalnih grupa, posebno u rješavanju rizika od korupcije i jačanju sigurnosti europskih luka. Ranjivosti lučkih radnika na kriminalno regrutiranje ostaju nedovoljno adresirane, jer su trenutni napori ograničeni na opće smjernice, a ne na praktične strategije. Ove mjere bi mogle uključivati uspostavljanje partnerstva s Pomorskom antikorupcijskom mrežom, nagrađivanom inicijativom koju vodi industrija, a koja predstavlja više od 50% globalne tonaže brodova i surađuje sa vladama i civilnim društvom", kažu u GI-TOC.
Veća pozornost potrebno je također posvetiti ulozi posrednika, kao što su balkanske grupe koje upravljaju logistikom u Europi i njihovoj vezi sa zemljama izvorima.
"Suradnja između zapadnoeuropskih i balkanskih organa za provođenje zakona i lučkih vlasti u presretanju droge prije nego što stignu do europskih luka je nerazvijena i zahtijeva značajno poboljšanje. Na primer, nijedna od luka na Balkanu nije dio Europskog saveza luka, što ostavlja prazninu u koordinaciji napora. Ovo je važno jer pomorska balkanska ruta donosi kokain iz Latinske Amerike i heroin preko Turske i Bliskog istoka na Balkan kroz glavne komercijalne luke u Jadranskom, Egejskom, Crnom i Jonskom moru", zaključuju u GI-TOC.
