Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić (79) tuži vladu Ujedinjenog Kraljevstva za "nečovječno postupanje" jer mu nisu dopustili da u ćeliju unese laptop.
Karadžić se nalazi u zatvoru Albany na otoku Wight. Traži 50.000 funti zbog "kršenja ljudskih prava", a tvrdi i da mu je zabranjeno komunicirati na materinjem srpskom jeziku. On se prošlog tjedna pojavio na sudu putem video veze kako bi tužio državnu tajnicu za pravosuđe Shabanu Mahmood. Njegova kći Sonja Karadžić-Jovičević nedavno je za medije tvrdila da ga drže u "nezdravim i neciviliziranim" uvjetima.
Radovan Karadžić je 20. ožujka 2019. pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge zločine počinjene u BiH između 1992. i 1995. godine. Prije tri godine je iz Nizozemske prebačen u Englesku na izdržavanje kazne.
U zatvoru je i Ratko Mladić (82). Osuđeni ratni zločinac koji kaznu služi u nizozemskom Haagu nedavno je hitno prebačen u civilnu bolnicu nakon što je izgubio svijest i pao te ozlijedio glavu. u svibnju 2024. godine Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) odbio zahtjev nekadašnjeg zapovjednika Glavnog štaba vojske Republike Srpske (VRS), za uvjetnim puštanjem na slobodu ili da nastavak služenja doživotne kazne zatvora bude u Srbiji.
Zlikovac koji je nakon "Bljeska" naredio granatiranje Zagreba Milan Martić (69) u estonskom je zatvoru u gradu Tartu. U njemu služi kazanu od 35 godina zatvora koju mu je izrekao Haaški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Nekadašnji predsjednik samoproglašene, tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) Milan Martić osuđen je zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja običaja ili prava ratovanja, uključujući progon, ubojstva, mučenja, deportacije i napade na civile. Sud je utvrdio da je Martić sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem osnivanja ujedinjenog srpskog teritorija nasilnim uklanjanjem nesrpskog stanovništva s područja pod njegovom kontrolom.
U te zločine bilo je uključeno i granatiranje Zagreba 1995. godine. No nije bilo uključeno granatiranje Karlovca. Zbog toga je na zagrebačkom Županijskom sudu u odsutnosti 2020. godine osuđen na sedam godina zatvora.
U veljači 2024. godine Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Hagu odbio je zahtjev za prijevremenim puštanjem na slobodu haškog osuđenika Brune Stojića (69).
Predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana odbila zahtjev Stojića, nekadašnjeg ministra obrane tzv. Herceg-Bosne, koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u BiH. Navela je kako unatoč tome što Stojić ispunjava uvjete za uvjetnim otpustom i da je pokazao “nedavni napredak ka rehabilitaciji“, ipak postoje značajni čimbenici koji u ovoj fazi sprečavaju njegovo prijevremeno puštanje na slobodu.
“Velika težina njegovih zločina je jedan od njih. Osim toga, još uvijek imam sumnje u iskrenost Stojićevog prihvaćanja odgovornosti, kritičko razmišljanje i izražavanje kajanja“, navela je Gatti Santana, između ostalog, u svojoj odluci.
Stojić je i ranije tražio puštanje na prijevremenu slobodu, te u sklopu zahtjeva uputio i pismo u kojem izražava žaljenje zbog svih žrtava. U haškom pritvoru Stojić se nalazio od 2004. godine, a odlukom Mehanizma kaznu služi u Austriji. On i još petorica bivših čelnika takozvane Herceg-Bosne – Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.
Od njih je još u zatvoru Jadranko Prlić (65).
Predsjednica MMKS-a Gatti Santana odbila i zahtjev za puštanjem na uvjetnu Stojana Župljanina (72), nekadašnjeg načelnika regionalnog centra policije u Banjoj Luci osuđenog na 22 godine zatvora, u kojem je, prema odluci, naveo da bi u slučaju puštanja na prijevremenu slobodu boravio u BiH.
“Iako je Župljanin odslužio dvije trećine kazne i stoga ima pravo smatrati se podobnim za prijevremeno puštanje na slobodu, velika težina njegovih zločina je čimbenik koji se snažno protivi odobravanju prijevremenog puštanja na slobodu, kao i njegova nedovoljna demonstracija rehabilitacije“, kaže sutkinja u svojoj odluci.
Navela je i da su dva udruženja žrtava iskazala da Župljanin nikada nije ponudio pomoć u lociranju posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, kako bi njihova tijela mogla biti ekshumirana, identificirana i prikladno pokopana, čime bi se ublažio bol preživjelim žrtvama.
Zatvorsku kaznu Župljanin je, prema odluci, služio u Poljskoj, a nakon što je ova zemlja odlučila da više tu ne može izdržavati kaznu, on je u ljeto 2023. godine bio privremeno prebačen u Pritvorsku jedinicu UN-a u Haagu.
Na sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije 91 osoba osuđena na zatvorske kazne, dok ih je samo 18 oslobođeno optužbi nakon suđenja, objavio je lani Tportal. Među njima su i hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak.
Niti jedan hrvatski dužnosnik pred Haškim sudom nije osuđen za ratne zločine, a Hrvatska je oslobođena sjene etničkog čišćenja srpske nacionalne manjine.
Od osuđenih 59 je već odslužilo kaznu, dok je protiv 37 optuženih optužnica povučena ili su umrli prije suđenja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Gadovi