Industrija kokainom vrijedi 320 milijardi dolara godišnje, a svim pokušajima usprkos gotovo ništa nije uspjelo osujetiti proizvodnju i transport, te prodaju te droge. Samo SAD godišnje na "rat protiv droge" potroši 40 milijardi dolara, a 1.5 milijuna svojih građana godišnje privedu radi dilanja ili drugih kriminalnih radnji vezanih uz drogu.
U sve su upleteni i konkurentski karteli koji ne ratuju samo s policijom nego i među sobom, a većina njihove zarade proizlazi upravo iz trgovine kokainom.
Stručnjaci pretpostavljaju da stalno aktivnih korisnika kokaina globalno ima 18 milijuna, a tu se pribrojavaju "rekreativci". Kada bi to gledali po državama Velika Britanija, Španjolska, Australija i SAD najveći su korisnici kokaina, no na prvom je mjestu, kaže Economist, državica Albanija (čak 2.5 posto populacije aktivno koristi kokain) i to zato jer se nalazi na tranzitnoj ruti kokaina koji dolazi iz Afganistana.
Država Južne Amerike, Kolumbija, tek je 34. na listi "korisnika" no zato je, i dalje, najveći proizvođač kokaina u svijetu. Tamo se proizvede gotovo šezdeset posto godišnje kvote.
Economist je napravio i preciznu računicu. Kilogram nerazrijeđenog kokaina u džunglama Kolumbije košta 2.200 dolara u Meksiku postiže cijenu od 12 do 16 tisuća dolara, a dok se tu istu kilu "prebaci" u Europu, uračunavši sve troškove i opasnosti "izvoza", tamo košta između 53 i 55 tisuća dolara.
Karteli su nezaustavljivi u odluci da ta tržišta maksimalno preplave drogom te povećaju zaradu. Rute koje su se nekada koristile za šverc kanabisa sada su "kokainske ceste".
Na Gibraltaru se prošle godine uvoz povećao za 300 posto, a nova su "fora" kokainske podmornice. Stvar je otišla tako daleko da karteli kradu ili naručuju izradu malih narko-podmornica u koje stane 7.7 tona kolumbijskog kokaina.
Kolumbijski NGO-ovi trude se zainteresirati lokalno stanovništvo za uzgoj drugih kultura, no zarada je i dalje najbolja i najbrža s kokainom, svim opasnostima usprkos.
Od ozbiljne ovisnosti, barem u SAD-u, najčešće pate siromašniji slojevi stanovništva ili pak oni najbogatiji, dok mnogi dobrostojeći mladi drogu koriste "samo" kada izlaze ili se druže.
Dileri i korisnici sada su se okrenuli i uzdaju se u bespuća interneta kako bi prodavali i kupovali drogu. Tamo je, kažu stručnjaci, još teže boriti se.
"Bitka je to koju je nemoguće dobiti", kaže Economist.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Plata ili plomo. Korumpirana govna više vole platu.