Pitanej imigranata i loše kvalitete života, pokazale su ankete, bilo je ključno Amerikancima na prošlim predsjedničkim izborima. No sad iskače iz paštete potpuno nova, vanjskopolitička tema što ju je nametnuo Trump - svi pričaju samo o Grenlandu.
Donald Trump, zagrijan za velike poslove s nekretninama, jasno je dao do znanja da je ozbiljan oko sklapanja 'deala' za Grenland. Nije važno što Danska, koja kontrolira otok, kaže da teritorij nije na prodaju. Ali kad bi se pregovori materijalizirali, što bi, ili trebale, Sjedinjene Države ponuditi? New York Times analizirao je povijesne kupnje SAD-a poput Aljaske ili Djevičanske otoke od Danske, tad su se zvali Danska Zapadna Indija.
Trump je rekao da želi steći Grenland iz razloga nacionalne obrane, što nije bio jasno definiran slučaj za kupnju Aljaske. Taj posao je bio vrijedan ondašnjih 7,2 milijuna, danas bi to bilo više od 150 milijuna dolara. Odnosno, manje od ili manje od 2 centa po jutru zemlje platile su SAD za Aljasku Rusima 1867. godine.
Koliko vrijedi otok 50 puta veći od Hrvatske. Doduše, 80 posto zaleđen
S druge strane, Sjedinjene Države kupile su ono što je bilo poznato kao Danska Zapadna Indija baš od Danske u jeku Prvog svjetskog rata, 1917. za 25 milijuna dolara, što bi bilo oko 657 milijuna dolara danas, zbog "razloga nacionalne obrane". Grenland je očito mnogo veći, 50 puta veći od Hrvatske, primjerice, ali u oba slučaja obrambena vrijednost temelji se na lokaciji, a ne na veličini.
David Barker, developer nekretnina i bivši ekonomist u New York Fed-u, pomogao je New Yorku s malim eksperimentom, da probaju ugrubo procijeniti koliko bi Grenland vrijedio danas, kad bi bio na prodaju. Koliko bi danska mogla za njega dobiti?
Stručnjak je predložio korištenje cijena za Djevičanske otoke i Aljasku kao polazne točke, ali i njihovo prilagođavanje na temelju nominalne promjene u bruto domaćem proizvodu za Sjedinjene Države ili Dansku kako bi se uzela u obzir i inflacija i gospodarski rast. “Veće gospodarstvo može si priuštiti da plati više, a veće bi gospodarstvo vjerojatno zahtijevalo višu cijenu”, rekao je.
Za nižu procjenu, prilagodio je kupovnu cijenu Djevičanskih otoka za 500-struki rast BDP-a Danske od 1917. do danas. To bi impliciralo cijenu Grenlanda od 12,5 milijardi dolara. Prilagodba troška kupnje Aljaske od 7,2 milijuna dolara za rast američkog BDP-a, primjerice, rezultirala bi cijenom od oko 77 milijardi američkih dolara.
Nijedna usporedba nije idealna. Kupnja Djevičanskih otoka bila je, recimo, novija, dok Aljaska ima sličnu klimu i veličinu. “Mnogi su u vrijeme kupnje Aljaske smatrali da su SAD preplatile, dok to nije bilo točno za kupnju Danske Zapadne Indije”, rekao je Barker.
Pristup ima manje smisla ako nacionalna obrana nije glavni cilj. Sjedinjene Države već su dugo vojno prisutne na Grenlandu, a Danska je saveznik NATO-a, istaknuo je Nikola Swann, globalni voditelj vlada i multilaterala u SwissThinku, konzultantskoj tvrtki za kreditna tržišta za NY Times.
Led Grenlanda krije litij, bakar, uran
Pristup grenlandskim zalihama minerala poput bakra i litija, koji su korisni za kritične tehnologije poput baterija i električnih vozila, mogao bi biti važniji za Sjedinjene Države.
Uz obale Grenlanda nalaze se potencijalno velika nalazišta nafte i plina. Prema procjeni danskog i grenlandskog geološkog zavoda, posebno na zapadnoj obali otoka nalazi se oko 18 milijardi barela još neotkrivenih rezervi nafte, dok se na istočnoj obali procjenjuje da ima oko 4.200 milijardi kubičnih metara plina, pisao je Forbes.
Riječ je, dakle, o neotkrivenim zalihama. Naftne kompanije poput Shella, Exxona i Enija istražuju na Grenlandu naftu još od 1970-ih, ali zbog teških uvjeta do sada nisu uspjele. Godine 2021. grenlandska vlada također je zabranila izdavanje novih dozvola za istraživanje. Kao razloge naveli su klimatske promjene, uključujući porast razine mora zbog topljenja ledenjaka, kao i financijsku neodrživost.
Grenland je bogat i rijetkim zemljama, ključnim mineralima za proizvodnju zelenih tehnologija, te uranom, koji se koristi kao gorivo u nuklearnim reaktorima. Prema podacima grenlandskog ureda za minerale, na otoku se također nalazi mnogo zlata, srebra, bakra, olova, cinka, grafita i mramora, navodi Forbes.
SAD htjele su od Španjolaca kupiti i Kubu
Financial Times je pak u svojoj analizi sugerirao da resursi Grenlanda opravdavaju procjenu od 1,1 trilijun dolara, ali Barker je rekao da ta procjena predstavlja dvojbenu pretpostavku. "Vlada SAD-a ne bi imala punu korist od vađenja resursa", rekao je. "Prodao bi prava na bušenje i rudarenje tvrtkama čije bi ponude ostavile prostora za njihove vlastite troškove i profit."
SAD je inače stekao gotovo 40 posto svog današnjeg teritorija kupnjom zemlje: kupili su Louisianu od Francuske za ondašnjih 15 milijuna dolara 1803. godine (Iznos plaćen za teritorij, ako se prilagodi samo prosječnoj stopi inflacije dolara od 1,52% od 1803. do 2024., bio bi otprilike 420 milijuna dolara u današnjoj valuti), Floridu od Španjolske 1819. za pet milijuna ondašnjih dolara, 1854. SAD je kupio gotovo 77.000 kilometara četvornih zemlje od Meksika za 10 milijuna dolara. Ta zemlja sada uključuje dijelove današnje Arizone i Novog Meksika.
SAD je također pokušao kupiti Kubu od Španjolske. Tijekom procesa neovisnosti Kube, 1903. godine, zemljište na kojem se nalazi zaljev Guantanamo iznajmljeno je SAD-u. Kasnije je plan propao dolaskom na vlast komunista.
