Točno su 142 godine od prvog putovanja Orient Expressa, vlaka koji je postao neprolazni simbol luksuza, avanture i intrige. Od svog inauguralnog polaska iz Pariza 1883. godine, ovaj "kralj vlakova i vlak kraljeva" zauvijek je promijenio poimanje putovanja, spajajući glamur zapadne Europe s mistikom Orijenta i ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti, kulturi te, što je posebno važno, na hrvatskim prugama.
Priča o Orient Expressu nije samo priča o prijevozu, već o putovanju kao iskustvu, o zlatnom dobu u kojem su se na istim tračnicama susretali špijuni, kraljevske obitelji, umjetnici i pustolovi. Njegova ostavština živi i danas, fascinirajući nove generacije putnika i pripovjedača.
Rođenje vizije: San Georgesa Nagelmackersa
Sve je započelo vizijom jednog čovjeka. Belgijski inženjer i poduzetnik Georges Nagelmackers, fasciniran američkim Pullmanovim "spavaćim kolima" koje je vidio tijekom putovanja Sjedinjenim Državama, odlučio je stvoriti nešto još grandioznije za Stari kontinent. Njegov cilj bio je ponuditi europskoj eliti vlak koji nadilazi puki prijevoz, pružajući im brzinu, udobnost i luksuz dostojan najboljih hotela.
Nakon što je 1876. osnovao svoju tvrtku Compagnie Internationale des Wagons-Lits (Međunarodna kompanija spavaćih kola), Nagelmackersov san postao je stvarnost. Četvrtog listopada 1883. godine, vlak nazvan "Express d'Orient" krenuo je s pariške postaje Gare de l'Est na svoje prvo putovanje prema Konstantinopolu (današnjem Istanbulu). Iako je u početku ruta zahtijevala prelazak Dunava trajektom i putovanje brodom preko Crnog mora, do 1889. uspostavljena je izravna željeznička veza. Vlak, službeno preimenovan u Orient Express 1891., postao je trenutačna senzacija.
Raskoš na tračnicama i hrvatski kolosijeci
Putovanje Orient Expressom bilo je uranjanje u svijet neviđene raskoši. Unutrašnjost vagona bila je remek-djelo dizajna, ukrašena intarzijama od mahagonija, tapiserijama iz manufakture Gobelins, baršunastim zavjesama i kristalnim lusterima. Putnicima su na raspolaganju bile privatne kabine s toplom vodom, vagon-restoran u kojem su se posluživali vrhunski specijaliteti poput kavijara i foie gras uz najfinija francuska vina te besprijekorna usluga koja je anticipirala svaku želju. Vlak je ubrzo postao omiljeno prijevozno sredstvo slavnih osoba, od književnika Lava Tolstoja i Ernesta Hemingwaya, preko glumice Marlene Dietrich i plesačice Mate Hari, do Lawrencea od Arabije.
Hrvatska je odigrala ključnu ulogu u zlatnom dobu ovog vlaka. Nakon Prvog svjetskog rata i otvaranja tunela Simplon, 1919. godine uvedena je nova, južnija ruta poznata kao Simplon-Orient-Express. Upravo je ta linija prolazila kroz Hrvatsku, zaustavljajući se na kolodvorima u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Vinkovcima, te je postala glavna veza između Pariza i Istanbula.
Priljev bogatih i utjecajnih putnika stvorio je potrebu za smještajem najviše kategorije. Kao izravan odgovor na tu potrebu, tik uz zagrebački Glavni kolodvor, 1925. godine izgrađen je luksuzni hotel Esplanade Zagreb, koji je desetljećima bio i ostao središte društvenog, političkog i kulturnog života grada. Manje je poznato, ali istraživanja su otkrila i vezu s Opatijom, kamo su putnici Orient Expressa dolazili zahvaljujući primamljivim turističkim paketima koje je nudila sama kompanija Wagons-Lits, pretvarajući putovanje vlakom u rani oblik današnjih "city-break" tura.
Ubojstvo kod Vinkovaca
Iako je već bio slavan, status kulturnog fenomena Orient Express je zacementirao roman "kraljice krimića" Agathe Christie. Njezino remek-djelo "Ubojstvo u Orient Expressu", objavljeno 1934. godine, nije smješteno na originalnoj ruti, već upravo na Simplon-Orient-Expressu, vlaku koji je prolazio kroz naše krajeve.
Inspiraciju je crpila iz stvarnih događaja: vlastitog putovanja vlakom 1928., ali i incidenta iz 1929. kada je vlak pet dana bio zarobljen u snježnoj mećavi. Radnja romana, u kojoj slavni detektiv Hercule Poirot rješava misteriozno ubojstvo, odvija se dok je vlak zbog snijega zaustavljen. Prema opisu u knjizi, ključni se događaj zbio upravo na teritoriju Hrvatske, na potezu između Vinkovaca i Slavonskog Broda, kod Strizivojne, čime je ovaj dio slavonske pruge zauvijek upisan na književnu kartu svijeta.
Drugi svjetski rat, pojava Željezne zavjese koja je presjekla Europu i uspon zračnog prometa postupno su doveli do zalaska slave Orient Expressa. Posljednji izravni vlak iz Pariza za Istanbul krenuo je 1977., a usluga pod imenom Orient Express, skraćena na rutu od Strasbourga do Beča, konačno je ukinuta u prosincu 2009. godine.
Ipak, legenda nije umrla. Poduzetnik James Sherwood je 1982. godine pokrenuo privatni luksuzni vlak Venice Simplon-Orient-Express, koristeći restaurirane originalne vagone iz 1920-ih i 1930-ih, koji i danas vozi na relaciji od Londona do Venecije. Nedavno je, zahvaljujući grupaciji Accor, legenda ponovno oživjela lansiranjem vlaka Orient Express La Dolce Vita, koji od 2023. nudi nova luksuzna putovanja. Jedna od njegovih ruta povezuje Rim i Istanbul, prolazeći kroz Split i vraćajući tako dašak originalnog glamura na dalmatinsku obalu.
Od Nagelmackersove vizije do inspiracije za književne klasike, Orient Express ostaje mnogo više od vlaka. On je trajni spomenik jednoj eri, simbol putovanja kao umjetnosti i avanture čija priča, neraskidivo isprepletena s poviješću Hrvatske, nastavlja fascinirati i nadahnjivati putnike diljem svijeta.
