Jens-Frederik Nielsen, 33-godišnji čelnik grenlandskih Demokrata, iznenadio je sam sebe rezultatom izbora za parlament. Njegova stranka Demokraatit pobjednik je izbora s 10 mjesta u Inatsisartutu, parlamentu kao najjača stranka. Dosad je Demokraatit imao svega tri mandata. Siumut, koji je bio dio vladajuće koalicije dobiva veliki šamar birača i vraća se s 10 na četiri mjesta, a također vladajući IA odnosno Inuit Ataqatigiit dosadašnjeg premijera Múte Bourup Egede pao je s 12 na sedam mjesta u Parlamentu.
'Radikalni' Naleraq, kojeg se smatrao Trumpu najbližom opcijom, udvostručio je broj zastupnnika s četiri na osam i za očekivati je da će s Demokraatitom pokušati sastaviti Vladu. Najslabiji Atassut, relativno nova stranka, zadržava dva mandata. Odziv birača bio je 70,9 posto, piše grenlandski list Sermitsiaq.
Demokrati dakle odnose pobjedu s tek nešto više od osam tisuća od ukupno 41 tisuće birača. Dakle, o tome tko će vladati otokom na koji je Trump bacio oko odlučilo je toliko glasača koliko otprilike ima stanovnika naš Knin?! A ledeni otok je od izvanredne strateške važosti, podjedako udaljen od Europe i od Washingtona.
Sada 33-godišnji predsjednik stranke Jens-Frederik Nielsen bio je stranački savjetnik u Demokraatitu u godinama 2018.-2020., a 2020. postao je predsjednik stranke i ministar industrije i sirovina, no 2021. povukao je svoju stranku iz vlade. Iste godine Demokraatit je bio prepolovljen na izborima za grenlandski parlament Inatsisartut. Sad su se vratili u velikom stilu.
Pa u čemu je tajna uspjeha Demokrata, koji su se oduvijek zalagali za poduzetništvo, primjerice - investicije u rudarenje Grenlandovih prirodnih bogatstava? Stav o pritisku Amerike? Inicijativa za otcjepljenje od Danske? Ma kakvi. Sudeći prema riječima izbornog pobjednika Jens-Frederik Nielsen, piše grenlandski list Sermitsiaq, ključno pitanje za birače bila je - riba! Odnosno kvote što ih je za izlov ribe u svibnju prošle godine izglasala vlada novim zakonom o ribarstvu.
- Mislim da se naše poruke da vlada nije dovoljno slušala korisnike i stručnjake te da nije dovoljno računala na nadolazeći zakon o ribarstvu ogledaju u ovim brojkama - rekao je Nielsen.
Zakon ima prijelazno razdoblje od 10 godina, zahtijevat će od svih tvrtki koje obavljaju komercijalni ribolov da imaju sjedište na Grenlandu i da stvore fleksibilne pojedinačne kvote za vrste koje se mogu loviti ili trgovati, navodi Sermitsiaq. Također će uspostaviti minimalne cijene koje se plaćaju za ribu i proširiti prava obalnog ribolova s 3 milje na 12 milja u moru.
Plodovi mora i riba inače čine 90 posto vrijedosti grenlandskog izvoza i 30 posto ukupne količine izvoza.
Najveći dio izvoza Grenlanda je smrznuta nefiletirana riba (579 milijuna dolara), rakovi (568 milijuna dolara), prerađeni rakovi (261 milijun dolara), riblji fileti (130 milijuna dolara) i sušena/soljena/dimljena/salamurena riba (25,4 milijuna dolara). Izvoze uglavnom u Dansku (830 milijuna dolara), Kinu (380 milijuna dolara), Ujedinjeno Kraljevstvo (89,7 milijuna dolara), Japan (79,6 milijuna dolara) i Njemačku (49,6 milijuna dolara).
Od morskih vrsta, najveći udio u izvozu čine škampi te ribe bakalar, iverak i losos.
U svakodnevnom životu Grenlanđanima je, recimo, jedno od omiljenih jela fermentirani grenlandski morski pas (Somniosus microcephalus), čije se meso suši na otvorenom.
