Nakon više desetljeća suzdržanosti, Vatikan je konačno dao zeleno svjetlo Međugorju, prepoznajući njegov duhovni i pastoralni značaj. No ispod površine ove naizgled čisto duhovne odluke leži mnogo složeniji fenomen – ekonomija koja pulsira u lokalnom ritmu, a čiji su učinci duboko ukorijenjeni u društvenu strukturu BiH.
U društvu gdje bogatstvo jednih postaje prepreka za pristup osnovnim životnim resursima drugih, siromaštvo i socijalna isključenost polako se pretvaraju u novu normalnost. Bosna i Hercegovina, bivša socijalistička republika koja je prije gotovo 30 godina ušla u tranzicijski kaos, danas je žrtva ekonomskog modela koji joj je obećao prosperitet, ali isporučio nešto što se jedva može nazvati kapitalizmom – barem ne u pravom, liberalno-demokratskom obliku. Umjesto slobodnog tržišta, građani su dobili partitokraciju, pljačkašku privatizaciju i korupciju koja postaje sustav sam za sebe i koja u konačnici funkcionira kao neka vrsta postmodernog feudalizma, piše Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike.
U ovom kontekstu, religija, umjesto da pruži otpor tim sustavima, u slučaju Međugorja postaje element koji šutke podržava ekonomske strukture moći. Ekonomija i religija, unatoč nominalnoj autonomiji, u međugorskom kontekstu ne mogu se odvojiti. Vjerski turizam, koji od 1981. kontinuirano raste, pretvorio je Međugorje u globalnu destinaciju koja ne privlači samo pobožne katolike nego i one koji traže čuda i odgovore na egzistencijalne krize.
Od skromnih početaka 1981., kad je Međugorje bilo malo selo bez ikakvih smještajnih kapaciteta s izraženom dobrodošlicom, mjesto je ubrzo postalo žarište ekspanzivne urbanizacije. Godine 1983. počinje masovna izgradnja smještajnih objekata, no bez adekvatne infrastrukture. Nedostatak kanalizacije i druge osnovne komunalne infrastrukture postaje ozbiljan problem ne samo za turiste nego i za ekološku održivost regije. Danas, 43 godine kasnije, Međugorje je domaćin milijunima posjetitelja, no gradnja nastavlja cvjetati izvan zakonskih okvira. Prema nekim procjenama, 57% svih objekata izgrađeno je bez potrebnih dozvola. U međuvremenu, vjerski turizam je postao ključni element regionalne ekonomije, ali s ogromnim udjelom u sivoj zoni. Razvoj Međugorja postao je priča o improvizaciji, u kojoj su interesi privatnoga kapitala, lokalne vlasti i Crkve često u konfliktu, ali istodobno usklađeni kad je riječ o profitu.
Mjesto koje je počelo kao skromno duhovno utočište sad je simbol kapitalizma u njegovoj najčišćoj formi, gdje se i duhovnost mora pokoriti zakonima tržišta. Otvoreno je pitanje može li jedan takav sustav iznjedriti duhovnu obnovu ili će ostati tek još jedan zaboravljeni kutak u povijesti kapitalističkih pothvata.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Zbog novca je sve i izmišljeno. Djeci se ukazala gospa i pričala im da je sporno zemljište franjevačko, a ne biskupijsko. A onda se sve otelo kontroli i svatko je želio zaraditi na naivcima. Plastic Jesus.