Top News
9479 prikaza

'Marginalci' protiv Kolinde - zbog njih odlazi s Pantovčaka?

Kolaž susreta Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića
1/10
PIXSELL
Postavlja se pitanje što se dogodilo da se desnica hrvatskog društva polako okreće od predsjednice

I vrapcima na granama, kako bi se to pojednostavljeno reklo, jasno je da je Kolinda Grabar Kitarović došla na Pantovčak zahvaljujući svesrdnoj podršci brojnih desnih udruga, a posebno udruga branitelja. Zbog toga, kad čujete da se čelni čovjek HVIDRA-e malo premišlja o davanju podrške Kolindi za drugi mandata, treba se ozbiljno zapitati sapunaju li joj dasku?

Iako se na prvi pogled može učiniti da joj desnica okreće leđa zbog susreta sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem, činjenice baš i ne podupiru takav zaključak. Naime, do sad su se njih dvoje susreli nekoliko puta. Bili su jedno drugome na inauguraciji, istoj onoj inauguraciji prve hrvatske predsjednice gdje je u prvim redovima sjedio Velimir Bujanec, admiral Davor Domazet-Lošo i ostala krema hrvatske desnica. Nitko tada nije prosvjedovao zbog Vučićevog dolaska.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić održali su sastanke u Mostaru, pa potom u Dalju, dok je Vučić još bio premijer Srbije. S Vučićem se susreo i Andrej Plenković, a ne treba zaboraviti ni detalj da je HDZ prihvatio Vučićevu stranku u političku obitelj Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ i koji je zbog toga kritiziran da su ušli u društvo umivenih četnika.

Zašto je ovih dana bilo nekoliko stotina prosvjednika i zašto tek sada, nakon svega pobrojanoga izlaze prosvjednici na ulice, nikome nije jasno. Tek kad je Kolinda rekla da su prosvjedovali politički marginalci, krenula je oštrija retorika s desnice na predsjednicu, što je dodatno raspirilo teorije da se teška desnica vladajuće stranke okreće kontra Kolinde.

Josip Bozanić, Kaptol Oni mir ne žele Top News Crkva je zamijenila Partiju, branitelji SUBNOR - zbog moći

Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik HDZ-a komentirao je za Novu TV: "Ako je mislila na mene i Stevu Culeja, onda joj to nije baš trebalo. Mi nismo politički marginalci ni u kom slučaju, a naročito nismo u izborima politički marginalci."

Na direktan upit znači li to da će razmisliti o potpori Kolindi Grabar Kitarović, Đakić je rekao: "O tome ćemo duboko razmisliti".

Najotvorenija je to prijetnja, u političkom smislu, koju smo čuli na račun Kolinde Grabar Kitarović. Kad takvu prijetnju dobijete iz usta čovjeka koji uživa podršku braniteljskih udruga, člana stranke koja ju je dovela na vlast, mora se čak i predsjednica zapitati misle li ovog puta ozbiljno. Istini za volju, već dulje vrijeme se potiho priča da joj u HDZ-u sasvim ozbiljno pripremaju nasljednika.

Hrvatski predsjednici formalno ne pripadaju niti jednoj stranci, ali svima je jasno da su neodvojivi od stranke koja ih je predložila na izborima. Bilo je jasno da je Stipe Mesić, isto kao i nasljednik Ivo Josipović, odlično povezan s lijevo orijentiranim strankama dok je Kolinda Grabar Kitarović povezana s HDZ-om. Jednako tako je jasno da predsjednik mora oprezno nastupati kad komentira bilo što vezano s unutrašnjom politikom, jer samo jedan kriv potez znači gubitak mandata na nadolazećim izborima.

Pogledajte galeriju.

1/10

Upravo zbog toga indikativno je da između Kolinde i premijera Andreja Plenkovića vladaju sve veće napetosti. Sve je kulminiralo onim, poprilično nesmotrenim, kritikama iz Salzburga prošlog ljeta kad se predsjednica okomila na Dragana Lozančića i njegovu Državnu upravu za zaštitu i spašavanje zbog katastrofalnih požara i neučinkovitosti vatrogasnog aparata, a kritika je toliko pogodila ministra Damira Krstičevića da je podnio neopozivu ostavku. Vidjeli smo da je neopoziva ostavka itekako opoziva, ali razdor između predsjednice i premijer teško će netko popraviti.

"Istina je da gospođa Kitarović ima jedan osnovni problem koji se uvijek pojavljuje kad su predsjednik/ca države i predsjednik/ca vlade iz istog političkog spektra. Dva središta moći ideološki i svjetonazorski se često preklapaju. Onda, uvjetno kazano, slabija strana (predsjedničine ovlasti su definirane Ustavom i opsegom su uže od onih koje imaju Vlada i premijer) prolazi kroz različita iskušenja kako bi se snažnije pozicionirala na političkoj sceni", kaže upućeni član HDZ-a. 

Ostalo je još jako puno vremena do izbora, ali već sada se kristaliziraju određena imena koja bi HDZ mogao predstaviti kao svoga kandidata, odluči li se HDZ okrenuti od Kolinde Grabar Kitarović.

Hrvoje Klasić Povjesničar H. Klasić Top News 'Hrvatskoj se o glavu obija višegodišnji flert s ustaštvom'

Možda najizgledniji kandidat je Drago Prgomet, nekadašnji potpredsjednik stranke i nekadašnji disident s Mostom. Prgomet uživa veliku osobnu popularnost i dobio je dvadesetak tisuća preferencijalnih glasova na posljednjim parlamentarnim izborima. Međutim, ista ta popularnost nije se prenijela na lokalne izbore kada je osvojio, za HDZ, mizernih 5,6% glasova. Još poraznija je činjenica da je Bruna Esih osvojila gotovo dvostruko više glasova u prvom krugu izbora za zagrebačkog gradonačelnika.

Prgomet je pokazao da je dobar stranački kadar izlaskom na izbore, nakon odlaska iz stranke i koketiranja s SDP-om dok je bio u Mostu. Vjerojatno bi, kao stranački čovjek, prihvatio kandidaturu i za predsjednika, ali do izbora je ostalo još puno vremena i mogao bi se pronaći neki, još odaniji, stranački kadar.

Uzmimo za primjer takvog kadra mladog ministra Zdravka Marića. Ušao je Marić u Vladu kao nestranački čovjek i to iz visoke pozicije unutar Agrokora. Tomislav Karamarko srušio je vladu Tihomira Oreškovića, a nakon svega je za mandatara predložen upravo Marić. Tada je mladi ministar dokazao da će poslušati prijedloge svoje nove stranke i prihvatio je tu ponudu. Nije nikad dobio priliku za predlaganje nove Vlade zato što ga je Sabor preduhitrio i odlučili su se raspustiti te izići na nove izbore.

Tjedan u Plenkijevoj Hrvatskoj PREGLED TJEDNA Top News Agrokor je postao 'bunar' za novo isisavanje novca

Otišao je Karamarko, otišao je nesretni Tim, a otišao je i Božo Petrov. Marić je ostao na svom mjestu ministra financija, a nije ga omelo ni svi skandali koji polako izlaze na vidjelo otkako je Agrokor posrnuo pod teretom ogromnih dugovanja. Međutim, njegovu moguću kandidaturu moglo bi ozbiljno poremetiti dođe li do nekih novih afera i dokaže li se njegova osobna upletenost u Agrokorovo kuhanje knjiga koje traje već godinama.

Treći kandidat koji se u određenim krugovima spominje je Luka Burilović, aktualni šef Hrvatske gospodarske komore. Bio bi to drugi pokušaj predsjednika HGK-a da postane i predsjednikom države nakon što je neslavno propao pokušaj Nadana Vidoševića koji je u međuvremenu završio i pod brojnim istragama Uskoka. Nije ni Burilović bio bez kontroverzi pa je njegov izbor za šefa popratila anonimna prijava gdje se navodi da je Burilović lažno naveo godine provedene na vodećim pozicijama. Naime, u natječaju je Komora tražila da predsjednik mora ispunjavati uvjet da je na vodećim pozicijama u gospodarstvu proveo deset godina.

Andrej Plenković EU sumnja na njega Top News 'General Čermak bi ruskim novcem kupio Inu'

"Upravni odbor naravno nije u procesu selekcije provjeravao istinitost navoda iz životopisa bilo kojeg kandidata. To se i inače kod natječaja nikad ne radi. Traže se primjerice diplome i temeljem životopisa utvrđuje jesu li zadovoljeni svi uvjeti natječaja, ali svaki kandidat odgovara za istinitost navoda koje je stavio u prijavu", rekla je Sabina Škrtić za Večernji. 

"Nema ničeg spornog u onome što sam naveo u životopisu", rekao je kratko Burilović.

Nepoznatom pošiljatelju prijave sporno je što je kroz desetogodišnje iskustvo Burilović naveo i čelnu poziciju u svojoj samostalnoj trgovačkoj radnji Agrotehna. Dio sugovornika reklo je kako bi moglo biti sporno da se pod važnom vodećom pozicijom smatra vođenje obrta, dok drugi kažu kako to može biti i zahtjevnije od vođenja dobro stojeće kompanije. Sporna nije jedino njegova osmogodišnja karijera u Sladorani, gdje je šest godina bio predsjednik uprave, a dvije godine zamjenik predsjednika.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Stevekn68 03:19 26.Veljača 2018.

    Pa ja to vise nekuzim vi novinari vec unaprjed znste ko ce dobiti kakve izbore jer jr ljevica ili desnica nesto odlucila a sta je sa nama obicnim glasacima nista ko nas hebe ili smo svi u nekoj stranci

  • ivanh4 09:08 16.Veljača 2018.

    Sve osobe kao moguće kandidate , koje ste naveli, su jedan naj običniji politički šljam. Kada pomnije pročitamo tekst, zaključuje se da će budući predsjednik izgubljene Hrvatske, biti Ludi Milojko ( Milanović ). I daj prestanite više pozitivno pričati o ... prikaži još! tom jebivjetru Buriloviću. Da, bio je u šećerani Županja, predsjednik Uprave, a zna se kako. Čovjek je običan jebivjetar i politički ljigavac.

  • nelson 10:04 14.Veljača 2018.

    hahaha baš mi je drago vidjela je i ona da ima puno huškača u drzavi, a neki su bili kad je dala zakletvu...i sad je mrze