Top News
4691 prikaza

Mladi Kurz i Plenković, anatomija dvojice premijera u nevolji

1/3
PIXSELL/REUTERS
Austrijski šef vlade ima nešto zajedničko s hrvatskim: obojica su uvjereni da mogu voditi državu onako kako vode svoje stranke. No Austrija nije Hrvatska

Nerijetko trava u tuđem dvorištu nije ništa zelenija i bolja od one u vlastitom. Koliko god bile različite, Hrvatska i Austrija imaju jednu zajedničku stvar: vladajuće partije i jedne i druge države se iznenađujuće loše nose s pritiscima te na sve moguće načine pokušavaju kako opoziciju, tako i civilno društvo ustrojiti po nekim svojim mjerilima. 


Pored svih nagomilanih problema zbog aktualne pandemije, u Austriji je ponovno uzavrela politička atmosfera. Desničari i populisti iz FPÖ nastoje zajahati na valu sve rastućeg nezadovoljstva pandemijom zasićenih Austrijanaca i iskoristiti sve izraženiju krizu Kurzove vlade. No čini se da su zaigrali na jako lošu kartu. Skoro dvije godine nakon famozne afere “Ibiza”, koja je i dovela do rušenja koalicijske vlade s narodnjacima, FPÖ-ovci su odlučili ponovno otvoriti ovu temu. 


Afera “Ibiza” je bila izrazito traumatična za sve njih: zbog korupcijskih fantazija izgubili su ne samo predsjednika stranke i njegova zamjenika, nego i realne šanse da u doglednoj budućnosti budu u kombinacijama za sastavljanje austrijske vlade. Umjesto da se pokriju pepelom, oni se sad bave pitanjima tko je sve znao za inkriminirajuće snimke i tko je naredio njihovu objavu. Nije nikakva tajna kako su od same objave kompromitirajućih snimki s Ibize profitirali Kurz i ÖVP, koji su s nevjerojatnom lakoćom raskinuli koaliciju s desnim populistima te u maniri starog Ronalda u mladim danima na izvanrednim izborima dobili idealnu šansu sastaviti novu vladu sa Zelenima. 


Danas je čelnicima austrijskih populista sporno to što je predsjednik Van der Bellen znao za postojanje videosnimki s Ibize prije same objave te sve glasnije spominju njegov opoziv. Svoju priču temelje na mutnim pretpostavkama da je jedan dugogodišnji član Zelenih pregledao videosnimku prije puštanja u medije i o tome iscrpno brifirao predsjednika Austrije. Za njih je Van der Bellen jedan od dirigenata cijele afere “Ibiza” te u svemu vide - dramatična pauza - “prste duboke države”. 

Sebastian Kurz | Author: LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL

Dakle, njima nije problem što su u zamjenu za mito obećavali izmijeniti zakone i utjecati na medije kako bi pogodovali navodnim Rusima, nego je problem tko je sve to pustio u javnost. Umjesto da se svima zaslužnima za objavu videosnimke dodijeli nekakav državni orden, FPÖ se buni što je video uopće završio u javnosti. Nije problematično što FPÖ pokušava rasvijetliti slučaj i iznijeti na vidjelo kako je videosnimka dospjela u medije te tko je sve znao za podvalu. To je posve legitimna želja. No pričom o tzv. dubokoj državi ova skupina desničara i populista pokušava potkopati temelje pravne države. To je ono što je problematično u cijeloj ovoj priči. Oni se ovdje ponašaju poput razmaženog djeteta koje očajnički nastoji privući pozornost stvarajući buku, bacajući stvari i razbijajući sve oko sebe. Unatoč preglasnim obećanjima, desni populisti još nisu nigdje u Europi pokazali da svojoj zemlji žele dobro. Oni misle samo na sebe i na svoje donatore. 


Pored besmislenog napada na predsjednika Alexandra Van der Bellena, austrijska desnica vrši žestoki pritisak i želi neopozivu ostavku Kurzova ministra financija Gernota Blümela. U novoj aferi “Kasino” postoji sumnja da je bivši predsjednik uprave kockarskog koncerna Novomatic, Harald Neuman, godine 2017. zamolio Blümela da austrijska vlada intervenira u Italiji i ubrza neke njegove poslove u zamjenu za ilegalne donacije njegovoj stranci ili njoj bliskim organizacijama. To je bio dovoljan razlog da državno odvjetništvo prije nekoliko tjedana pretrese Blümelov stan u potrazi za inkriminirajućim dokazima. 39-godišnji Blümel je stranački čovjek i u cijeloj ovoj priči tek jedan u nizu kolateralnih žrtava. Stvarna meta desničarskog FPÖ-a i ostatka opozicije je sam kancelar Kurz. Svima je jasno: ako padne Blümel, s njim pada i Kurz. 

Sebastian Kurz | Author: LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL

Sebastian Kurz se pored svih nedaća oko pandemije našao u neobranom grožđu zbog nekoliko navodnih korupcijskih afera koje se pripisuju njegovim ljudima: aktualni ministar financija, bivši ministar pravosuđa i dugogodišnja siva eminencija pravosudnog sustava u Austriji su već pod istragom. 


Za razliku od Strachea, Kurz pokazuje da on uopće ne mora ići na Ibizu kako bi se diskreditirao. On to jako dobro čini i usred Beča tako što pokušava utjecati na pravosuđe i medije. Kurzov pokušaj utjecanja na istragu i medijske napise javnost tretira kao pokušaj sabotiranja stupova pravne države. 


Pored očitih problema s pravosuđem, mnogo veći problem za ÖVP i Sebastiana Kurza je činjenica što njihova vlada u očima javnosti više nije vjerodostojna. I ovdje se pokazuje da Kurz ima nešto zajedničko s Plenkovićem: obojica su uvjereni da mogu voditi državu onako kako vode svoju stranku. No Austrija nije Hrvatska. Sve ove korupcijske afere utjecajnih članova vlade i stranke nisu simptom jednog korumpiranog društva, nego pokazatelj da pravna država i civilno društvo zaista funkcioniraju. I kako na sve to reagira kancelar Kurz? Slično kao i njegov kolega u Hrvatskoj. Pogubljeno i nikako.