Dok Hrvatska igra ključnu utakmicu na Europskom prvenstvu protiv Albanije, mnogi navijači u Hamburgu nose majice "Brat uz brata - Albanac uz Hrvata". Neki od najboljih nogometaša iz Albanije i Kosova prvi su inozemni angažman imali u Hajduku, Dinamu ili ostalim hrvatskim prvoligašima: Kujtim Shala, Adrian Kozniku, Eduard Abazi, Arber Hoxha, Yli Shehu, braća Muriqi, Besnik Prenga, Emir Sahiti... U Hrvatskoj, prema službenom popisu, živi 17.513 pripadnika albanske nacionalne manjine. Ovo su neki od najmoćnijih među njima.
1. Nogometni menadžer Andy Bara
Ako pričamo o nogometu, onda je sigurno najutjecajniji Albanac trenutačno u Hrvatskoj nogometni menadžer Andy Bara. Njegova obitelj porijeklom je s Kosova. U nogometnu priču ušao je prije prije desetak godina, radeći ispočetka s Božom Sliškovićem pa se gurao u transfere zvijezda koje je plasirao Zdravko Mamić i s vremenom osamostalio. Bum je napravio transferom Danija Olma iz Dinama u Leipzig i mladi Španjolac njegov je pulen.
Nedavno je za njegovu Niagara Sports agenciju potpisao Rokas Pukštas, Hajdukov supertalent na kojem ovo ljeto namjeravaju zaraditi najmanje deset milijuna eura. Barem milijun od tog transfera mogao bi zaraditi zagrebački menadžer poznat po izvrsnim kontaktima po cijeloj Europi. Njegova supruga, bivša taekwondoašica i TV-voditeljica Lana Banely, na utakmicama reprezentacije pojavljuje se sa Chanelovim torbicama od osam tisuća eura.
Bara je u nogometnom svijetu vrlo moćan.
- Ajde, recite mi, koji to moj igrač ne igra u klubu - reći će u privatnim razgovorima, sugerirajući da ima utjecaj u praktički svakom klubu gdje je uspio plasirati igrača.
Uz Danija Olma, kojem se smiješi milijunski transfer u Barcelonu, Bara je menadžer i jednom Alvaru Morati iz Atletico Madrida, prvom centarforu španjolske reprezentacije, pa hrvatskim reprezentativcima Lovri Majeru i Marcu Pašaliću, Alvaru Djalou iz Brage (tržišna vrijednost 15 milijuna eura po Transfermarktu), Konathanu Ikoneu iz Fiorentine (10 milijuna), Kristijanu Jakiću, Nachu Fernandezu iz Real Madrida, a svijet je šokirao prije godinu i pol senzacionalnim transferom mladog Mikayila Fayea iz Kustošije ravno u Barcelonu, za pet milijuna eura! Ugledni novinar Fabrizio Romano ovih dana piše da Faye odlazi u Porto za 15 milijuna eura. Novi dobar posao za Baru.
Menadžer je u posljednje vrijeme primio dva ozbiljna poslovna udarca, od njega je otišao Josip Brekalo, igrač Fiorentine, a klub kojim praktički upravlja, zagrebački drugoligaš Kustošija (treći razred hrvatskog nogometa), nije se uspio plasirati u Drugu ligu. Ispali su u doigravanju od Orijenta.
2. Bivši nogometaš Anton Dedaj
Vlasnik nekoliko restorana i luksuznih vila, iznimno utjecajan u Zadru. Počasni je konzul Albanije u Hrvatskoj. Bio je nogometaš i igrao u Prvoj HNL, između ostalog i u Zadru.
Čelni je čovjek zajednice Albanaca u Zadru, izabran prošle godine na izborima za tamošnje Vijeće albanske nacionalne manjine. U čudnim okolnostima jer na izborima je sudjelovala i Udruga Albanaca Zadarske županije, no pobjedu je odnijela Dedajeva lista zajednice Albanaca iz - Primorsko-goranske županije?! U Zadru je inače jaka albanska zajednica jer cijeli predio Zadra uz more, gdje niču prekrasne vile, zove se Arbanasi. To područje naseljeno je početkom 18. stoljeća inicijativom barskog i zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića doseljavanjem Arbanasa - Šestana iz područja iznad Skadarskog jezera u 18. stoljeću. Sačuvan je autohtoni arbanasko-šestanski, odnosno "arbanaški" jezik koji je mješavina gegijskog narječja, talijanskog i hrvatskog. Arbanasi su i neki od najmoćnijih i najutjecajnijih Zadrana poput Božidara Kalmete.
3. Liječnik Gzim Redžepi
Ravnatelj privatne specijalne bolnice Primamed bio je vjerojatno najmoćniji Albanac u Hrvatskoj u vrijeme Milana Bandića, njegova desna ruka. Bivši je zamjenik pročelnika za zdravstvo. Potomak stare albanske obitelji Redžepi, danas je poznati zagrebački liječnik. Njegova obitelj potječe iz sela Pirok između Tetova i Gostivara. Kako su pisala 24sata, ova je obitelj došla daleke 1948. u Zagreb.
“Moj djed Ethem Redžepi rođen je 1916. Njegov otac, a moj pradjed, Jakub Redžepi imao je mlin u selu Pirok. Djed Ethem oženio se za baku Sumbulu, s kojom je imao troje djece: dvije kćeri Gzimu i Ziru te mojega oca Muzafera. Djed je već tridesetih napustio Makedoniju i otišao u Rumunjsku. Negdje 1936./1937. odlazi u Prag, gdje se zaposlio kod slastičara Fehima Merselija. Kod Merselija je dugo radio. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je zaposlen na dva radna mjesta - kod jednoga Čeha i kod Fehima Merselija. Poslije rata otvorio je u tadašnjoj Čehoslovačkoj i svoj obrt. Međutim, 1948. Fehim Merseli, moj djed Ethem i njegov prijatelj Muhamed Ali potjerani su iz Čehoslovačke te im je oduzeta imovina. Morali su se vratiti u Jugoslaviju i otišli su u Zagreb. Njih trojica bili su prijatelji, a od tadašnjeg SIZ-a dobili su tri lokacije za svoje lokale", ispričao je Redžepi za 24sata.
Otac Muzafer Redžepi početkom osamdesetih otvorio je slastičarnicu i pizzeriju te počeo među prvima u Zagrebu peći pizze. Kao vrhunski stručnjak napisao je knjigu izabranih recepata za tijesto i kolače. Kasnije, 1987. godine, objavio je knjigu ‘Slatki Zagreb’ i kao veliki dobrotvor i humanist odrekao se honorara od spomenute knjige u korist izgradnje zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Te iste godine bio je i zlatni donator Univerzijade. Pri Zavodu za zaštitu intelektualnoga vlasništva Muzafer Redžepi zaštitio je dva patenta. Jedan od njih je torta Zagreb, koja je gastronomski suvenir grada Zagreba, a koju preporučuje Turistička zajednica Grada Zagreba i koja je bila izložena na najvećim svjetskim sajmovima. Drugi patent bila je kremšnita Marijana, koja je bila napravljena pola od šlaga, a pola od kreme.
"U očevoj organizaciji predstavljeni su Dani albanske kuhinje i albanskoga filma u Hotelu I, koji su trajali sedam dana. Na Danima su nastupali i albanski glazbenici. Godine 1997. moj je otac srušio prvotni objekt u Masarykovoj 4 i dvije godine kasnije, 1999., sagradio prvu interpolaciju, u kojoj se i danas nalazi slastičarnica. Otac je umro 2003. godine. Moja majka zove se Batiša, a sestra Jetmire”, rekao nam je Redžepi.
On je jedan od svjedoka, bio je na večeri s Milanom Bandićem kad je zagrebačkom gradonačelniku pozlilo. Ubrzo je preminuo.
4. Biznis reciklaže papira Fatmir Ademi
Direktor je Reoma grupe za odvoz i reciklažu papira, dio su CIOS grupacije. Za poduzetnika se svojedobno pisalo da se druži s bivšom suprugom Zorana Mamića Vanjom, ali su oboje demantirali da su u vezi.
- Otpad je postao globalan posao i granice ne predstavljaju više nikakvu zapreku za globalnu trgovinu - rekao je Ademi prije nekoliko godina za Poslovni, kad su potpisali važne ugovore s Kinezima.
- Vrlo rano smo shvatili da bi tvrtka koja želi biti uspješna trebala imati izvoz kao temelj poslovanja. Krenuli smo u potragu za partnerima i doslovce kucali od vrata do vrata po cijeloj Europi. Uvjeren sam da smo prvi izvozni posao za Kinu od jednog kontejnera starog papira dobili zbog svoje upornosti i korektnosti u poslovanju, a ne zato što su nas doživjeli kao nekog ozbiljnog igrača. Slično je bilo i onda za naredna 3-4 kontejnera, a mislim da su nas tek nakon toga počeli zbilja uzimati u obzir kao partnera s kojim bi vrijedilo poslovati - rekao je Ademi za Poslovni. Danas im izvoz u Kinu čini i više od 70 posto ukupnog prihoda. Reciklaža papira je ozbiljan biznis, a tu je Ademi važan igrač.
5. Građevinski poduzetnik Adnan Vuniqi
Dragovoljno se prijavio braniti Hrvatsku 1991. i bio pripadnik Antiterorističke jedinice Vukovi u Domovinskom ratu. Kako je pisao portal nacionalnemanjine.hr., Vuniqi je građevinski poduzetnik, ima tvrtku s 45 zaposlenih i s obitelji, suprugom i troje djece, živi u Kašini kod Sesveta. Vuniqi je rođen 1970. u okolici Lipljana na Kosovu otkud je 1986. kao 16-godišnjak došao u Zagreb raditi i našao posao na građevini.
6. Političarka Ermina Lekaj Prljeskaj
Bivša saborska zastupnica bila je izuzetno bitna u formiranju parlamentarne većine još kad je HDZ vodio Tomislav Karamarko, a i kasnije tijekom mandata Andreja Plenkovića. Lekaj Prljeskaj je međutim iz nekog razloga izgubila ogromno povjerenje koje je imala u albanskoj zajednici pa je na zadnjim izborima predstavnika nacionalnih manjina za parlament izgubila. Politički gledano. Lekaj Prljeskaj dugo godina je bila uz Gzima Redžepija najmoćnija pripadnica albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
7. General Rahim Ademi
Umirovljeni hrvatski general. Rahim Ademi je rođen u selu Karaču, na Kosovu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu 1976., smjer topništvo, i nakon toga su ga rasporeili na službu u Rogoznicu kraj Šibenika. Tu se i vjenčao sa suprugom Anitom. Imaju dvije kćeri. Dragovoljno je pristupio Zboru narodne garde u ljeto 1991., napustivši djelatnu službu u JNA. Bio je jedan od zapovjednika u operacijama Maslenica i Medački džep. Optužen je bio za ratne zločine u Medačkom džepu, ali je oslobođen, a na sedam godina bio je osuđen Mirko Norac. Ademi je svakako jedan od najvažnijih hrvatskih generala iz Domovinskog rata.
8. Tom Kačinari - poznata zlatarska obitelj
Bio je hrvatski ranitelj, nekoliko je puta ranjen i ratni je vojni invalid. Potomak je poznate poduzetničke zlatarske obitelji Kačinari, koja je iz Prizrena s Kosova u Zagreb doselila sredinom 20. stoljeća, pisao je portal nacionalnemanjine.hr. Njegova obitelj je među prvima došla u Hrvatsku s Kosova. Imaju brojne lokale po Zagrebu i brojne tvrtke povezane s građevinom, ali i uvozom stranih radnika.
- Dao sam riječ Franji Tuđmanu i održao sam je. U povijesti moga naroda besa je besa - ako sam dao riječ nema više micanja ni lijevo ni desno - rekao je Kačinari.
9. Gajur Idrizi
Vrlo samozatajan, ne ističe se u albanskoj zajednici, ali defintiivno jedan od najbogatijih Albanaca u Hrvatskoj. Vlasnik je zagrebačkog Importannea i jednog trgovačkog centra u Sjevernoj Makedoniji, te lanca trgovine obućom Midway.
10. Uka Elshani
Vlasnik građevinske firme Uka glazure. Rade već 50 godina, jedna od najjačih tvrtka u Hrvatskoj za postavu glazura.
