Najviši vrh Alpa, Mont Blanc, ponovno je narastao. Prema najnovijim mjerenjima francuskih stručnjaka, njegova visina sada iznosi 4807,47 metara, što je gotovo dva metra više nego prije tri godine. Rezultati predstavljeni u srijedu, 14. listopada, u francuskom Saint-Gervaisu pokazuju da se visina poznatog alpskog diva neprestano mijenja. No znanstvenici upozoravaju da povećanje visine ne znači da je planina doista narasla niti da su se posljedice globalnog zatopljenja zaustavile.
Kako piše francuski Le Figaro, najnovije mjerenje pokazalo je da je Mont Blanc za 1,88 metara viši nego 2023. godine, kada je njegova visina iznosila 4805,59 metara. Tada je zabilježena najniža vrijednost otkako su 2001. započela suvremena sustavna mjerenja. Novi rezultat ipak je još uvijek daleko od rekordnih 4810,90 metara, koliko je izmjereno 2007. godine.
Razlog tih promjena krije se u činjenici da vrh Mont Blanca nije gola stijena, nego ga prekriva debeli sloj snijega i leda. Njegova visina mijenja se ovisno o količini snježnih oborina, temperaturama, jakim vjetrovima koji premještaju snijeg te njegovu postupnom slijeganju. Stjenovita podloga nalazi se na približno 4792 metra nadmorske visine, a razliku do najviše točke čini snježna i ledena kapa.
Jean des Garets, predsjednik udruženja geodetskih stručnjaka francuskog departmana Haute-Savoie, istaknuo je da se vrh neprestano mijenja. Pojedinačno mjerenje, objasnio je, ne može poslužiti kao dokaz klimatskih promjena ili njihova izostanka. Znatno je važnije dugoročno pratiti rezultate kako bi se dobila pouzdana slika promjena na planini.
Za najnovije mjerenje stručnjaci su organizirali zahtjevnu ekspediciju tijekom rujna. U usponu su sudjelovale 32 osobe raspoređene u 11 navezanih skupina, a do vrha su morale prenijeti približno 30 kilograma znanstvene opreme. Sama mjerenja obavljena su 17. rujna, tijekom kratkog razdoblja povoljnih vremenskih uvjeta.
Ovoga puta korištena je i suvremena tehnologija koja je omogućila dosad iznimno detaljan prikaz površine vrha. Uz satelitsko pozicioniranje, stručnjaci su upotrijebili dronove koji su snimili više od 1300 fotografija. Na temelju tih podataka izrađen je trodimenzionalni model s više od 15 milijuna mjernih točaka. Korišten je i georadar za istraživanje strukture snijega i leda, kao i uređaj za mjerenje gravitacijskog polja.
Iako je Mont Blanc posljednjih godina ponovno dobio na visini, stručnjaci naglašavaju da to ne treba tumačiti kao znak oporavka alpskih ledenjaka. Globalno zatopljenje i dalje snažno utječe na ledenjake diljem Alpa, a promjene debljine snježnog pokrivača na samome vrhu ne odražavaju nužno stanje ledenih masa na nižim nadmorskim visinama.
Glaciolog Luc Moreau objasnio je da je najviši dio Mont Blanca još uvijek dovoljno hladan da ondje posljedice zatopljenja nisu tako izražene kao na nižim dijelovima planine. Upravo zato kontinuirana mjerenja imaju veliku znanstvenu vrijednost jer će omogućiti praćenje dugoročnih promjena.
Mont Blanc tako ostaje najviši vrh Alpa i jedan od najpoznatijih planinskih simbola Europe, ali njegova točna visina nije nepromjenjiva brojka. Ona je rezultat prirodnih procesa koji iz godine u godinu oblikuju ledeni pokrov planine, a znanstvenici će tek usporedbom podataka prikupljenih tijekom duljeg razdoblja moći preciznije utvrditi kako na te promjene utječe sve toplija klima.
