Više od milijun ljudi u proteklih je par godina tražilo novi dom u Europi, a neki će, s vremenom, postati i državljani. Maknut će se od žičanih granica i ostvariti svoj san. Drugi će doći slijedeći svoj posao, i također se s vremenom negdje smiriti. No, mala skupina najbogatijih napraviti će nešto treće - puno će platiti.
Proteklih desetljeća neke su članice EU obitelji zaradile desetke milijardi dolara prodajući pravo na prebivalište, ili čak državljanstvo onima koji su super-bogati. No, EU se odlučila uplesti te dala naredbu da države članice postrože pravila za "zlatne vize".
Osoba s prebivalištem u EU državi članici može putovati diljem bloka bez dodatne papirologije, dok oni s državljanstvom mogu raditi i putovati bilo gdje unutar EU, kao i u države koje nisu EU ali imaju bezvizni režim za one koji dolaze iz EU. Plodno je to tlo za porezne prevare, pranje novca i čitavu silu drugih kriminalnih aktivnosti.
Biznis prodavanja viza u proteklom je desetljeću "zaradio" 25 milijardi eura. Od 28 članica, 20 ih prodaje prebivališta (cijene se kreću od 250.000 eura u Grčkoj, do 2.3 milijuna eura u Velikoj Britaniji. Tri države članice "prodaju" i državljanstva - Bugarska, Cipar i Malta.
"Ideja iza novih kontrola jest da ljudi imaju stvarne veze s državom o kojoj je riječ. Potrebno je više transparentnosti o tome kako se dodjeljuje državljanstvo ili prebivalište, i veća kooperacija između država", kaže Věra Jourová iz EU Komisije.
Dok se Njemačka, Italija i Mađarska, svaka na svoji način, bore protiv imigracije i onih koji kroz blato pokušavaju prijeći njihove granice, u isto vrijeme bogate kupce "zlatnih viza", piše The Atlantic, države dočekuju raširenih ruku.
Koliko je to "mutan biznis" pokazuje ubojstvo novinarke Daphne Caruana Galizia 2017. na Malti, koja je istraživala upravo Maltin program viza za bogate, za kojeg je bila uvjerena da je korumpiran.
Prošli je mjesec Velika Britanija rekla kako suspendira vlastiti program te da će uvesti nova pravila. U međuvremenu se opet predomislila iako je 700 viza koje su dodijeljene Rusima pod istragom. I Portugal mijenja pravila (među ostalima kod njih je na snazi pravilo da kako bi dobili vizu u državi morate provesti 'samo' sedam dana).
Oni koji su za sustav "zlatnih viza", poput Davida Lesperancea iz Lesperance & Associates koji se brine da klijenti dobiju boravište ili državljanstvo u zemljama poput Kanade, SAD-a i Velike Britanije, tvrde da je sa "sustavom sve u redu" i da su to legitimni programi. Tvrde kako pridošlice dolaze iz istih razloga kao i migranti preko mora - kako bi pobjegli od političke nestabilnosti u bolji život. I, napominje Lesperance, zauzimaju samo frakciju ljudi koji će dobiti papire. Tijekom prošlog desetljeća tako je "stvoreno" 6.000 novih EU građana i 100.000 ljudi s boravišnom dozvolom.
Program je posebno atraktivan Rusima i Kinezima, upravo oni i čine najveći postotak "zlatnih viza". Rusi ciljaju na Veliku Britaniju, Latviju i Bugarsku, a Kinezi na Britaniju, Grčku, Mađarsku, Irsku, Portugal i Španjolsku.
EU planira napraviti panel eksperata koji bi smislili način kako sustav učiniti poštenijim i transparentnijim.
