Bio je to predmet koji je preživio jedan od najmračnijih trenutaka europske povijesti. Rukom ispisan pergament iz židovske Tore, vjerojatno otet iz sinagoge u okupiranoj Poljskoj, završio je tijekom Drugog svjetskog rata u rukama nacističkog vojnika. Umjesto da ga sačuva kao sveti tekst, pripadnik SS-a iskoristio ga je kao običan papir za zamatanje paketa koji je poslao u Njemačku. Osam desetljeća poslije taj je isti pergament završio na aukciji u Norveškoj, ponuđen kolekcionarima kao povijesni predmet povezan s Holokaustom. Slučaj je izazvao ogorčenje u Izraelu i međunarodnim organizacijama koje se bave povratom imovine otete Židovima tijekom nacističkih progona. Kako je izvijestio izraelski list Haaretz, predmet je naaukciji dosegnuo cijenu od 8500 dolara. No, priča je dobila neočekivan nastavak nakon diplomatskog pritiska i javnih prosvjeda.
Tora je najsvetiji tekst judaizma, a njezin svitak zauzima središnje mjesto u židovskom vjerskom životu. Sadrži pet Mojsijevih knjiga, odnosno prvih pet knjiga hebrejske Biblije, koje se prema strogim pravilima ručno prepisuju na posebno pripremljen pergament. Upravo je jedan takav fragment, ispisan hebrejskim slovima na telećoj koži, završio na norveškoj aukciji. Prema opisu predmeta, pergament je pronađen prije nekoliko godina na buvljaku u Poljskoj. Pretpostavlja se da potječe iz sinagoge koju su nacisti opljačkali tijekom njemačke okupacije te zemlje. Na pergamentu su ostali tragovi njegova kasnijeg korištenja. Nacistički vojnik njime je zamotao pošiljku namijenjenu primatelju u Njemačkoj, a na poleđini su sačuvani podaci o vojnoj jedinici i adresi na koju je paket bio poslan. Posebno je šokantan način na koji je predmet predstavljen potencijalnim kupcima. U aukcijskom katalogu opisivan je kao vrlo star fragment Tore, oštećen vodom i zgužvan, ali još uvijek čitljiv. Kao jedna od njegovih prednosti istaknuto je i to da je pogodan za uokvirivanje.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo prodaju i zatražilo od norveških vlasti da je zaustave. U službenoj reakciji izraelska diplomacija podsjetila je da su pripadnici SS-a oteli i oskvrnuli židovski sveti tekst, a zatim ga iskoristili kao papir za pakiranje. Posebno su kritizirali činjenicu da se aukcija održava u trenutku kada se u Norveškoj razmatra ukidanje državnog financiranja školskih posjeta nacističkim logorima smrti. Izraelske vlasti tako su upozorile na paradoks: dok se smanjuje potpora obrazovanju novih generacija o Holokaustu, predmeti povezani s nacističkim progonima Židova i dalje se pojavljuju na tržištu kolekcionarskih memorabilija. Ministarstvo je zatražilo hitnu intervenciju norveških vlasti, ocijenivši prodaju moralno neprihvatljivom.
Sličnu reakciju uputio je Gideon Taylor, predsjednik Svjetske organizacije za povrat židovske imovine (WJRO), organizacije koja se bavi restitucijom imovine oduzete Židovima tijekom Holokausta. Prema pisanju Haaretza, Taylor je istaknuo da fragment svetog spisa pripada židovskom narodu, a ne privatnom kolekcionaru, te pozvao norveške vlasti da osiguraju njegov povrat. Kontroverze nisu izazvane samo prodajom fragmenta Tore. Na istoj aukciji našli su se i brojni drugi predmeti povezani s progonom europskih Židova i nacističkom Njemačkom. Među njima su bili židovski molitveni predmeti, odjeća sa žutom Davidovom zvijezdom kakvu su Židovi bili prisiljeni nositi tijekom nacističkih progona, nacističke oznake te fotografije Adolfa Hitlera i drugih dužnosnika Trećeg Reicha.
Takve aukcije otvaraju osjetljivo pitanje granice između očuvanja povijesne baštine i trgovanja predmetima koji su povezani s masovnim zločinima. Kolekcionari i trgovci povijesnim predmetima često tvrde da takvi artefakti imaju dokumentarnu vrijednost, ali organizacije koje se bave očuvanjem sjećanja na Holokaust upozoravaju na problem kada predmeti oteti žrtvama progona ponovno postaju roba na tržištu. U slučaju Tore sporno je i pitanje vlasništva. Ako je predmet doista otet iz sinagoge tijekom nacističke okupacije, postavlja se pitanje kako je dospio u privatne ruke i tko danas ima pravo njime raspolagati.
Iako su prve informacije govorile da je pergament prodan za 8500 dolara, naknadno se pokazalo da predmet ipak neće završiti u rukama privatnog kolekcionara. Prema informacijama koje su kasnije objavili izraelski mediji, aukcijska kuća Valkyrie Historical Auctions odlučila je, pod pritiskom međunarodnih reakcija, sama osigurati predmet. Predstavnici aukcijske kuće tvrdili su da je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo svega desetak minuta prije početka aukcije, iako je predmet prethodno bio oglašavan otprilike mjesec i pol dana. Kako bi spriječili njegovu prodaju privatnom kupcu, organizatori su sami dali ponudu. Na aukcijskoj platformi zabilježena je cijena od 8500 dolara, odnosno 10.625 dolara kada se pribroji provizija.
Naknadno su objasnili da prodaja privatnom kupcu nije dovršena i da će pergament biti doniran američkoj organizaciji RUTH - Remember Us The Holocaust, sa sjedištem u San Diegu, koja se bavi očuvanjem sjećanja na žrtve nacističkih progona. Aukcijska kuća pritom je dovela u pitanje tvrdnju da je pergament nedvojbeno opljačkan, navodeći mogućnost da je svitak bio napušten tijekom Holokausta. Međutim, ni takvo objašnjenje ne mijenja činjenicu da su nacisti sveti tekst koristili kao ambalažu.
Slučaj iz Osla otvorio je mnogo šire pitanje sudbine milijuna predmeta koje su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata opljačkali europskim Židovima. Nije riječ samo o umjetninama, nakitu i vrijednim zbirkama. Među otetom imovinom nalazile su se i knjige, obiteljske fotografije, pisma, obredni predmeti te osobne stvari ljudi koji su završili u getima i koncentracijskim logorima. Mnogi takvi predmeti nikada nisu vraćeni vlasnicima ili njihovim nasljednicima. Dio je završio u muzejima, dio u privatnim zbirkama, a neki su se tijekom desetljeća ponovno pojavili na tržištu umjetnina i povijesnih predmeta.
*Uz pomoć AI
